''Zahvaljujući medijima koji su nas podržavali, i kojima se ovim putem zahvaljujemo dobri ljudi i društveno odgovorne kompanjje su bile u prilici da čuju sa kojim problemima se suočavaju stanovnici Crne Gore i daju svoj doprinos. U nekim slučajevima  se u rješavanje problema uključivala i država , što nas raduje , tako da su porodice dobijale bolju osnovu za dalji život. Kao rezultat našeg zajedničkog angažmana mnoge porodice su dobile pomoć u hrani, garderobi, namještaju, ogrijevu, kućnim aparatima, ljekovima, ljekarskim intervenicijama, novcu, rješavanju stambenih problema, zaposlenju'', saopštila je Predsjednica Fondacije Banke Hrane Crne Gore, Marina Medojević povodom 7 godina volonterskog rada organizacije.

Ono što porodice izdvajaju kao veoma važno za njih je da su u Banki hrane našli prijatelja koji je spreman da ih sasluša i angažuje se u rješavanju njihovih problema.

''Zahvalni smo svima koji su pomogli socijalno ugroženim porodicama  na bilo koji način: objavom naših apela za pomoć, pomaganjem u hrani, savladavanju školskog gradiva ljekovima, finansijskom podrškom porodicama, donacijom polovnog i novog namještaja, zaposlenjem, smještajem...'', kazala je Medojević.

 Kaže da im je namjera da na sve moguće načine pokušaju da ublaže siromaštvo. 

''Veliki broj akcija organizujemo svake godine, upravo smo završili jednu a u aprilu organizujemo jos jednu veću akcjju sakupljanja i podjele hrane i higijenskih stedstava. Na žalost NVO sektor ne može smanjiti siromašvo, možemo ga samo ublažiti,  ali bez sistemske podrške države nema značajnog umanjenja siromaštva''.

Naše socijalno ugrožene porodice koje dobijaju socijalnu pomoć se nalaze u ekstremnom siromaštvu.

''MOP (materijalno obezbjeđenje porodice) u Crnoj Gori se kreće od 63 do 125 eura. Mjesečno četvoročlanoj, odnosno petočlanoj porodici preostaje da potroši 90, odnosno 80 centi dnevno. Oko 5 000 starih ljudi na selu prima oko 50 eura mjesečno i nema nikavih drugih prihoda'', saopštila je Medojević.

Prema podacima MONSTAT- a, procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori je oko 177 000.

''Najveći broj zaposlenih  je u sektoru trgovine, ugostiteljstva i građevine, obezbjedjenja gdje je plata oko 250 eura. Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1.2 člana , što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu  siromašna.Imamo oko 50 000 ljudi koji su nezaposleni a trećina su visokoškolci. U Crnoj Gori ima oko 30.000 penzionera čija penzija, ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva koja je 186 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 278 eura'', podsjetila je ona.

Ističe da je potrebno što hitnije pomoći ljudima u stanju socijalne potrebe da se zaposle.

''Jedan od načina je oslobađajući poslodavce dijela obaveza prema državi. Drugi je ponuditi im beskamatne kredite, posebno kada su u pitanju mladi ljudi, žene ali i one koji su  postali tehnološki višak ili čija su preduzeća otišla u stečaj. Na žalost problem imaju i oni koji imaju posao. Radi se o slaboj zaštitu na radu. Ljudi rade u neadekvatnim uslovima, bez osiguranja i zašite svojih prava. Evidentno je da zaposleni rade veći broj radnih sati od zakonom dozvoljenog i za malu platu'', kazala je Medojević.

Veliki dio svojih prihoda crnogorske porodice troše na podmirivanje računa za energiju .

''Neophodno je hitno obezbijediti zabranu isključivanja sa mreže  socijalno ugrožene porodice a posebno one koje imaju zdravstveno ugrožene članove. Besplatnih 120 do 250 kilovat sati struje, koliko najugroženija domaćinstva mogu dobiti, olakšavao bi  im plaćanje mjesečnog računa''. 

Prema UNICEF-u, više od 15 000 djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu.

''Dječiji dodatak  za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica, nezavisno od toga da li su roditelji korisnici MOP-a,  je jedan od načina. Odustajanje od školovanja je trend koji prati djecu koja žive u siromaštvu. Stimulanse za školovanje djece iz socijalno ugroženih porodica davanjem stipendija kako bi nastavili školovanje  je drugi način. Naravno, besplatan obrok u školi, prevoz do škole, besplatni kursevi, plaćene školske ekskurzije, su mjere koje če doprinijeti manjem raslojavanju djece u najranijoj dobi. Takođe, djeca siromašnih roditelja u neravnopravnijem su položaju prema vršnjacima zato što češće nemaju računare i novac za druženja'', ističe predsjednica ove fondacije.

Kaže da je socijalna samoposluga jedan od načina ublažavanja posledica siromaštva i socijalne isključenosti kroz pružanje pomoći u hrani i higijenskim potrepštinama socijalno ugroženim građanima.

''Otvaranje Narodnih kuhinja u svim većim gradovima bi doprinijelo da porodice koje su na ivici egzistencije imaju jedan siguran obrok. Skloništa za beskućnike su realnost svih uređenih država'', navodi Medojević-

Banka hrane predlaže da se teret krize prebaci na bogate i da oporezivanjem visokih plata i luksuzne robe  i usluga se doprinese da problem siromaštva što prije i efikasnije riješi. 

''Ako iskorijenimo siromaštvo, imaćete manje troškova zdravstvene zaštite, manju stopu kriminaliteta, obrazovaniju radnu snagu itd. Ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija. Ne znamo razlog zašto Vlada Crne Gore ne izvadi iz fioke zaboravljenu strategiju za borbu protiv siromaštva, ne inovira je i prilagodi sadašnjem trenutku i krene u rješavanje ovog gorućeg problema u našoj državi'', zaključuje Medojević.