"Obraćamo vam se ispred Otvorene platforme kreirane od strane NVO sa ciljem da kroz komunikaciju predlžemo i iniciramo rješenja o politikama i zakonima koji dominantno utiču na status civilnog sektora i participaciju građana.

Nakon niza incijativa prema različitim ministrima i resorima koji su bili nadležni za izradu Predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o NVO, Vi ste najznačajnija instanca kojoj šaljemo dopis, u nadi da će imati razumijevanja za argumentaciju koja ide u prilog našoj konstataciji da predložena rješenja, nažalost juče usvojenog predloga Zakona, ne valorizuju ulogu, značaj i potencijal neprofitnog sektora.

Svrha Zakona o nevladinim organizacijama je regulisanje pitanja od značaja za rad nevladinih organizacija. Zakon prevashodno treba da bude funkcionalan, primjenjiv i da odgovori na potrebe aktera na koje se odnosi", poručili su predstavnici NVO.

Oni su iznijeli efekte koje mogu očekivati usvajanjem ovog zakonskog akta i istakli da se nadaju da će Marković naći ekonomsku i političku opravdanost da ovaj Zakon još jednom razmotri prije nego se o njemu izjasne poslanici u Skupštini.

"Krivicu za ovakav predlog ne snosi novoformirano Ministarstvo koje još nije u poziciji da u ovako kratkom roku analizira efekte rada neprofitnog sektora, već je vidimo ponajviše u sastavu radne grupe koja nije imala kapacitet da razumije materiju koju reguliše ali i postojećih uredbi o načinu saradnju NVO i javnog sektora", saopšteno je u pismu.

Iz nevladinih organizacija ističu da je investiranje u neprofitni sektor naročito značajno u momentima racionalizacije izdataka koje čini javna uprava jer takva investicija dovodi do povećanja zaposlenosti u organizacijama civilnog društva, dok servisne usluge se realizuju sa značajno manjim iznosom sredstava.

"Kroz angažovanje dobrovoljaca ulaganje od jednog Eura, posmatrajući komparativna iskustva drugih zemalja, proizvode vrijednost od najmanje 2,3 Eur. Javno iznesen stav Ministarstva finansija da zbog racionalizacije troškova svaki iznos izdvajanja za NVO sektor preko 0,2% je veliki, u suprotnosti je sa valorizacijom potencijala sektora koji pokazuje da je u nevladinim organizacijama tokom 2015 godine je po ugovoru o radu bilo zaposleno 734 osobe što je značajno više od mnogih sektora realne privrede. 261 NVO koje su predale završni račun u 2015-oj godini su u državnu kasu na ime poreza i doprinosa na primanja uplatile iznos od 2.333.999,78 Eur što je više nego što je država preko Fonda od Igara na Sreću izdvojila na NVO sektor. Za trogodišnji period od 2013 – do 2015 godine nevladine organizacije su na ime poreza i doprinosa uplatile 6.984.673,35 Eur što je za pola miliona više od ukupnog fonda od igara na sreću ili za oko 2,5 miliona Eura više nego vrijednost uplaćenih sredstava od pomenutog fonda za nevladine organizacije", navodi se u pismu.

Dodaje se da se nevladine organizacije u ekonomskom smislu mogu tretirati kao izvozni segment privrede jer značajna sredstva koja NVO dobijaju kroz podršku međunarodnih donatora, naročito Evropske unije služe razvoju zajednice i nuđenju rješenja. Ovako postavljenim zakonom država će značajno redukovati broj organizacija koje će imati priliku za razvoj.

"Svođenje nevladinog sektora na ukupnu podršku programima od 1,7 miliona (projekcija u odnosu na postojeći tekući budžet), uz to bez jasnih uputstava šta će se sve obračunavati kao podrška tih 0,2%, znači ozbiljnu prijetnju za gašenje sektora i njegovo svođenje na par desetina organizacija. Ovo znači da će mnogo manje potreba građana biti osigurano kada ovim zakonom ugrozimo različita savjetovališta za vulnerabilne grupe, skloništa, sakupljene humanitarne pomoći, rad servisa za psihološku podršku, sprovođenje malih infrastrukturnih projekata, kvalitetnih analiza i preporuka za unapređenje zakonske regulative i svih onih programa koje provodi nevladin sektor a koji neće biti u fokusu politika;
parcelisanjem podrške na iznose od 50-ak hiljada eura po Ministarstvu jasno pokazuje da ce se sa tim budzetima moci pokrivati samo mali dio rada I aktivnosti organizacija organizacija van Podgorice, uz očekivanje gašenja sektora u gradovima poput Šavnika, Žabljaka, Plava, Berana, Bara, Ulcinja…"

Iz NVO kažu da su svjesni potrebe decentralizacije planiranja međusektorske saradnju, ali i potrebe izgradnje partnerstva institucija i nevladinog sektora u pravcu daljih reformi i razvoja društva, "ali svjesni vlastitog potencijala, dolje navedene potpisnice nudile su i nude vlastito učešće u pripremi rješenja kako bi regulisali pitanja koje ovaj zakon nije obuhvatio."

"Registar NVO, Fond za finansiranje NVO, Način prihodovanja i izdvajanja za Fond za  finansiranje NVO, jasne mehanizme za predfinansiranja i kofinansiranje projekata koje NVO dobija iz EU fondova, Jasne upute za uspostavljanje saradnje i finansiranje neprofitnog sektora od strane javnih preduzeća; Fleksibilnost u omogućavanju dohodovnih aktivnosti koje su u svrhu održivosti nevladinih organizacija ;Postojanje jasne adrese u vidu Ministarstva koje će se zalagati za horizontalnu komunikaciju i ostvarivanje interesa građana i nevladinog sektora u politikama koje nisu pod resornim ministarstvom (korišćenje prostora, poreska politika i olakšiće, mjerenje uticaja neprofitnog sektora i sl);
Definisanje Kancelarije za saradnju sa NVO kao izvršnog tijela za administrativno sprovođenje decentralizovanog sistema planiranja potreba iz javnih politika, upravljanja Fondom i servisiranja potreba civilnog sektora", navedeno je u pismu.

Kažu da bi se tim rješenjima u narednom periodu osiguralo kvalitetno sprovođenje decentralizovanog upravljanja IPA CSF fondom, ali i jednistveno administriranje podrške civilnog sektora od strane države koje je finansijski znatno manje od godišnjeg IPA fonda kojeg samostalno administrira CFCU – jedinica u Ministarstvu finansija. 

"Radi osiguravanja transparentnosti i otvaranja mogućnosti kontrole procesa predlažemo formiranje Nadzornog odbora Fonda u kome bi učestvovali i predstavnici nevladinog sektora, čime bi se osigurala javnost rada i drugostepenost u postupku primjedbi zainteresovanih strana kod rezultata konkursa.

Civilnom sektoru nije potrebno prenormirano zakonsko rješenje, naročito u segmentu rješenja koja nisu testirana, već rješenja koja bi kroz izradu podzakonskih akata bila promjenjiva u skladu sa praksom (npr način izbora nezavisnih procjenjivača i sl)", saopšteno je.

Napominju da predložena rješenja izmjena zakona nijesu sprovodljiva, ne predviđaju mehanizme saradnje javnog i nevladinog sektora osim kroz formu finansiranja, ne predviđaju razvoj civilnog sektora, a sa druge strane su izuzetno neracionalna i što je najznačajnije uvode u avanturu egzistenciju nevladinog sektora, naročito velikog broja organizacija koje se bave razvojem zajednice, zaštitom i podrškom prava grupa u riziku.

"Tekst usvojenog Predloga zakona sa predloženim korekcijama bi osigurale dobijanje dugoročnog i kvalitetnog rješenja koje će osigurati razvoj participacije građana i odgovoriti potrebama doprinosa nevladinog sektora u razvoju i funkcionisanju zajednice. Ovo je interes, kako institucija tako i građana i NVO koje u značajnoj mjeri zastupaju njihove interese.

Uvažavanjem ovog predloga pokazaćete spremnost Vlade da preuzme ulogu podrške održivom razvoju nevladinog sektora u Crnoj Gori", zaključili su iz 71 NVO.

Oni su pozovali sve nevladine organizacije da bez obzira na sve različitosti, pripadnost različitim mrežama i grupama da stanu iza ovog predloga "kako bi praktično pokazali jedinstvenu odlučnost u neprihvatanju rješenja koja nisu u interesu civilnog sektora".

"Svaku organizaciju koja sadržinu inicijative cijeni za dobru osnovu pozivamo da istu podrži slanjem saglasnosti na e-mail [email protected] do ponedeljka popodne", zaključuje se u saopštenju.