Malo drugačiji ljudi
Foto: Kodex

Svjetski dan borbe sa autizmom

Malo drugačiji ljudi

Autizam nije bolest, iako ga mnogi od nas doživljavaju tako. Autizam je poremećaj koji nažalost, osobu koja ga ima prati kroz cio život. Uzroci i lijek za ovo stanje još nijesu pronađeni a istraživanja pokazuju da globalno raste broj djece kod kojih se konstatuje ovo stanje.

Zato je drugi april odabran kao Dan borbe sa autizmom, kada cio svijet treba da stavi do znanja da je u stanju da prihvati različitost kod onih koji se nose sa autizmom, jer opet, ne može se reći da je neko obolio od autizma, autizam nije bolest.

17758932102130022609191641147945919o

-Moj sin je bio dijete potpuno normalnog razvoja do svoje druge godine života. Onda je naišao period od tri mjeseca gdje smo mi primjetili drastične promjene na njemu, počeo je da se povlači iz društva, izbjegavao je djecu, izbjegavao je bilo kakav kontakt, prestao da priča. Nakon toga, počeli smo ići kod logopeda i psihologa što nije dalo rezultata pa smo ga, sa njegove četiri godine, poveli za Beograd.- priča za Kodex Milka Šćepanović, direktorica NVO „Naše Sunce“ i majka dječaka sa autizmom.

U Beogradu je nakon tromjesečnih tretmana malom Miladinu, sinu Milke Šćepanović, bilo mnogo bolje i kako i sama Milka kaže, razvojna disfunkcija koju su primjetili sa njegovih dvije godine u petoj se razvila u visoko funkcionalan autizam. Miladin danas ide u školu „Milorad Musa Burzan“, nadaren je za engleski i matematiku, saosjeća, razumije, jedino je ostao problem njegovog govora. A raciolanizovati stanje u kojem se vaše dijete nalazi, na početku je vrlo teško, kaže Milka Šćepanović.

-Teško Vam je i kada Vam dijete ima temperaturu a ne kada shvatite da Vas ne razumije ili neće da se odazove vašim upornim zvanjem njegovog imena. Ali roditeljima savjetujem da ostanu u tim trenucima čvrsto na zemlji i kažu sebi, kakav god da je problem moramo ga prihvatiti da bi našoj djeci bilo bolje.- kaže za Kodex Milka Šćepanović.

17758983102130022582390971971408292o

Autizam je, kaže Milka, širok kišobran različitih problema ali su djeca koja ga imaju samo malo različita od drugih. Malo drugačiji ljudi.

-Ta djeca mogu biti talentovana za bilo šta ali nažalost, još uvijek, u Crnoj Gori nemamo sposobnost da otkrijemo za šta su oni talentovani. A djecu  treba pustiti da budu ono za šta su sposobni, pogotovo djecu koja imaju autizam jer oni nemaju mnogo mogućnosti i kada imaju samo tu jednu mogućnost ne treba im je uzeti već ih pustiti da se razvijaju u što boljem svjetlu.- kaže Milka Šćepanović.

Crna Gora napreduje kada je svijest o autizmu u pitanju. Nazire se i dugo pominjani Centar za autizam, sve je više ljudi koji pružaju podršku porodicama koje se nose sa ovim stanjem a Milka kaže da djecu od malena moramo učiti da prihvataju različitost i svoje autistične drugare.

17776895102130022573590751252927687o

Ipak, jedina ustanova koja u Crnoj Gori dana sprovodi obrazovanje i tretman osoba sa autizmom je Resursni Centar „1. Jun“ u Podgorici. Oni su uz podršku prijatelja na podgoričkom glavnom trgu organizovali obilježavanje Svjetskog dana borbe sa autizmom.

-Djeci sa autizmom je neophodno obezbijediti mirno okruženje sa manjim brojem djece i osoba sa kojima su u interakciji. Prednost ove škole je što školski program obuhvata rad defektologa na osnovu individualnog obrazovnog plana koji se izrađuje za svakog učenika, rad u malim grupama, podsticanje senzomotornog i kognitivnog razvoja. Rana dijagnostika, tretman i uključivanje u obrazovni proces su ključni za djecu sa autizmom. – kaže Zorica Vuković, pomoćnica direktora ove ustanove.

Nijedna osoba sa autizmom ne bi trebalo da bude uskraćena u slobodnom razvoju u mjeri u kojoj je to moguće, posebno zato što razvoj njihovih jedinstvenih potencijala više zavisi od pristupačnosti primjerenih, ranih i doživotnih mjera podrške, podrške koju uz porodicu moramo svi mi da pružimo.

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.