"Potrebno je razvijati svijest kod mladih sugrađana o privatnom biznisu. San o državnom poslu treba da se konačno pretvori u javu. Potrebno je jačati svijest o tome da se može samostalno zarađivati i biti konkurentan. Promovisaćemo otvaranje biznis inkubatora, gdje bi mladi ljudi u blizini Fakulteta u Igalu, gdje će se moći razvijati, testirati biznis ideje. Ovaj projekat će podržati opština. Uz pomoć eksperata, davaće se i besplatni savjeti o biznis planovima i o mogućnostima koje pruža država i grad", poručuju Demokrate Alekse Bečića. 

U OO Demokrata HN tvrde da će se stari zanati i suveniri, usklađeni sa inoviranim imidžom grada promovisati  i biti otkupljivani od strane opštine. 

"Potrebno je razvijati i proizvoditi autohtone proizvode, originalne, jedinstvene. Potrebno je uputiti nezaposlene iz Herceg Novog u mogućnosti koje pruža poljoprivredna proizvodnja na teritoriji grada. Subvencionisanjem njihovog rada u poljoprivredi i upućivanjem na lokalna tržišta, stvorio bi se krug uspjeha. Kod privatnika podizati svijest o socijalno odgovornom poslovanju. Davati olakšice za preduzetnike koji zaposle teže zapošljivo lice ili upućivati na Fond za profesionalna rehabilitaciju. Favorizovati investitore koji se obavežu na zapošljavanje domaćeg kadra, sa akcentom na visoko obrazovani kadar", poručuju oni. 

Demokrate kažu da je problem nezaposlenosti glavni problem CG. Na nivou od preko 20 odsto, predstavlja svu bezidejnost naše državne politike. Rasprodavanjem državne imovine i preduzeća, radnici su ostajali bez posla, socijalni problemi u opštini se povećavali, a vlast je uzimala novac. 

"Posljednji u nizu primjera je Jadransko brodogradilište Bijela koje je za 400 ljudi povećalo broj nezaposlenih.Struktura nezaposlenih diktiraće način borbe protiv toga. Najveći broj nezaposlenih je školovan u turističko-ugostiteljskom sektoru. Da bi njih zaposlili, potrebno je u opštini razvijati mala i srednja preduzeća koja se bave ovim djelatnostima. Davati olakšice za pokretanje sopstvenog biznisa. Herceg Novom fali kvalitetna ponuda u ugostiteljstvu, raznolikost malih hotela, centri visokog turizma. Ono što nije lokalni problem, već cijelog našeg školstva to je da naš kadar, iako sa diplomama, ne odgovara potrebama tržišta rada. Najbolji primjer je Porto Novi i mjesta visoko razvijenog turizma, za koja se ne može naći naš kadar. Potrebno je uložiti dodatan novac u doškolovanje ili specijalizacije, čime se profiliše stručnost u nekoj oblasti. Opština će podržavati doškolovanje dobrih studenata koji su duže od godinu dana na tržištu rada. Ulaganje u dodatnu godinu studija, čini platu i dobit većom za 20% za cio radni vijek", poručuju iz OO HN. 

Demokrate upozoravaju da danas, 115 godina nakon izgradnje prvog hotela u opštini Herceg Novi i 68 godina nakon osnivanja Instituta Igalo, Herceg Novi još uvijek nema jasno definisanu viziju ni strategiju razvoja, ili, bolje reći, davno je prestao da se razvija.

"A nekada je Herceg Novi imao i viziju i strategiju i uspjeh kao rezultat istih. Svoj turistički vrhunac Novi je doživio osamdesetih godina, kada se nosio epitet “grada kongresnog turizma”, sa hotelom “Plaža” kao glavnim mjestom događanja, uz još 10 “Bokinih” hotela, ugostiteljskih objekata, izletničku flotu od deset brodova, vozni park od pet autobusa i osam kombija. Turistička sezona počinjala je katoličkim Uskrsom, a završavala se krajem oktobra. Kongresni turizam je činio 30% ukupnog turističkog prometa, što je omogućavalo solidnu popunjenost kapaciteta i van turističke sezone. Kako i ne bi, kada je u to vrijeme Herceg Novi druga po važnosti turistička destinacija, odmah poslije Dubrovnika", poručuju iz OO HN. 

Demokrate kažu da umjesto da danas imamo još toliko hotela, da pratimo savremene svjetske trendove u turizmu, a posebno u zdravstvenom turizmu za koji je Herceg Novi Bogom dan, da se po atraktivnosti destinacije i turističkom prometu i dalje takmičimo sa Dubrovnikom, prinuđeni smo da se pitamo kako dalje.

"Moramo da se zapitamo kako dalje, jer je Novi danas samo blijeda slika Novoga iz najboljih dana. Zašto se to desilo? Kako se Herceg Novi mogao tako devastirati i osiromašiti, a da u međuvremenu nije bilo ni rata ni zemljotresa ni drugih katastrofa? Na primjeru Novoga se vidi da je čovjek najveći uništitelj.
Objekti HTP “Boka”, po kojima se prepoznavao Herceg Novi, zatvoreni su ili srušeni, ali su zato ostali otvoreni sudski sporovi i dugovi. A moglo je i drugačije, da se unaprijede postojeći objekti i izgrade novi. Vojna bolnica Meljine je bila ponos našeg grada i druga okosnica turističkog razvoja. Danas je u takvom stanju da se stidimo od naših gostiju kada ih nevolja natjera da se tamo obrate za pomoć. A sa svojim položajem, kapacitetima i prirodnim faktorima liječenja mogla je biti zdravstveni centar svjetske klase. Treću, a vjerovatno i najznačajniju, okosnicu hercegnovskog turizma zlatnog doba činio je Institut Igalo. Uprkos brojnim pokušajima privatizacije, sumnjivim tenderima i još sumnjivijim investitorima, Institut i dalje opstaje. Do kada, možda do novog tendera i investitora koji osnuje d.o.o. sa 1.000 funti da kupi većinski paket akcija Instituta Igalo? Posljedice snosimo mi Novljani, ali je i krivica naša. Olako i naivno smo povjerovali u prestrukturiranje privrede, tranziciju, privatizaciju i mislili da će promjena vlasničkih odnosa nužno značiti i boljitak za grad. Prevarili smo se. Prevareni smo.
Vrijeme je da kažemo dosta, da se suprostavimo daljnjoj rasprodaji naše s mukom stečene imovine i sačuvamo bar ono što nam je ostalo, kao osnovu ponovnog turističkog razvoja Herceg Novom, koji će ne samo Herceg Novom vratiti na turističko tržište, već i učiniti grad boljim mjestom za život", jasni su oni.

Demokrate na kraju poručuju: OBUSTAVA privatizacije Instituta Igalo i svih drugih tendera za davanje u zakup atraktivnih turističkih lokacija na teritoriji opštine Herceg Novi sve dok se ne steknu uslovi za adekvatnu valorizaciju njegovih potencijala. A uslovi će se steći kada se prvo saniraju posljedice štetnih privatizacija HTP “Boka” i Bolnice Meljine.