"Posebno osuđujemo način na koji je utvrđen predlog Zakona o igrama na sreću", kazala je Novaković.

Podsjeća da je Ministarstvo finansija bilo u obavezi da u radnu grupu za pripremu ovog zakona omogući učešće predstavnika NVO, jer se na osnovu ovog zakona godinama finansiraju projekti NVO iz 6 oblasti od javnog interesa.  

"Ministarstvo  se oglušilo o ovu obavezu, pa je zakon o igrama na sreću opet urađen iza zatvorenih vrata i taj predlog je utvrdjen na sjednici Vlade. Očekivano, isključivanjem NVO iz procesa izrade, ministarstvo finansija je braneći interese pojedinih grupacija, a ne javni interes, ukinulo mogućnost finansiranja projekata NVO iz 6 oblasti, odnosno Fond od igara na sreću. Ovakva odluka nas nažalost nije iznenadila, već potvrdila višegodišnji ignorantski odnos ministarstva finansija prema nevladinom sektoru, kao i činjenicu da ovo ministarstvo ne brine o budžetu države već o interesima pojedinih priređivača od igara na sreću. Nevladine organizacije su morale dobiti priliku da se ovoj odluci izjasne, bez obzira na to kakav je njihov stav po ovom pitanju", navodi se u saopštenju.

Novaković ističe da ono što ih  sada posebno zabrinjava je kako je Vlada mogla uopšte razmatrati tekst zakona koji nije prošao kroz procedure konsultacija javnosti  koje su propisane aktima Vlade.

"Na ovaj način Vlada je poslala poruku i ostalim organima državne uprave da slobodno pripremaju zakone, strategije  i druga dokumenta u svojim kabinetima, bez ikakve otvorenosti za javnost, te da će takvi predlozi biti potvrđeni efikasno i bez potpitanja.

Kada je riječ o izmjenama  zakona o nevladinim organizacijama, Vlada je ponovila svoju praksu prihvatanja onih predloga od nevladinog sektora koji ne utiču direktno na iznose koji će se investirati u projekte nevladinih organizacija.  Naime, određeni broj sugestija nevladinog sektora koji se odnosi na sistem finansiranja i procedure je prihvaćen, ali takav model nema nikakvog smisla ukoliko će se za projekte od javnog interesa izdvajati 0.2% tekućeg godišnjeg budžeta, kako je predviđeno. Osim toga, 0.1 % budžeta predviđeno je za kofinansiranje projekta NVO podrzanih od Evropske unije.  Svaka računica dovodi do toga da je sa 0.2% sredstava od  tekućeg budžeta predviđeni sistem finansiranja neodrživ. Da je bilo ko u Vladi zaista ozbiljno razmatrao predloge nevladinog sektora, bilo bi jasno da oni podrazumijevaju i traženi iznos od najmanje  1% tekućeg godišnjeg budžeta. Ako to nije bilo prihvatljivo za Vladu, kao što nije, onda je bilo jedino odgovorno dati kvalitetnu argumentaciju, ne samo za smanjenje ovog iznosa već i predlog drugog modela i načina finansiranja koji bi bio sistemski i održiv. Nažalost, nikakav predlog takve vrste nije iniciran od Vlade", kazala je Novaković.

Prema njenim riječima donošenje oba zakona samo je potvrdilo da je nevladin sektor, projekti, programi i servisi koji se realizuju od strane nevladinih organizacija sporedna stvar za donosioce odluka u ovoj državi.

"Ovom pitanju se poslije toliko godina opet prilazi površno, a nevladin sektor se uglavnom optužuje da bjesomučno traži novac. Podsjećamo, veliki napor i rad ulozili smo u predlaganje novog modela finansiranja, usklađivanje ovog modela sa najboljim evropskim praksama, kao i predlaganje sistemskih rješenja i u odnosu na Zakon o igrama na sreću, kako bi sredstva poreskih obveznika u perspektivi bila ulagana na profesionalan način i u najboljem interesu građana. Stoga, naš motiv ne mogu biti minimalna sredstva koja su na raspolaganju, već potreba da se i taj  iznos ipak opredjeljuje na održiv način.

Pozivamo Vladu da hitno povuče zakone iz procedure, i konačno, na osnovu prethodno uradjenih analiza i suštinske razmjene mišljenja sa NVO po ovom pitanju, pristupi donošenju sistemskih rješenja", zaključila je Novaković.