Crnu Goru su zvaničnici EU nerijetko proglašavali liderom intergracija na Zapadnom Balkanu-

Crna Gora je otvorila 26 pregovaračkih poglavlja, dok je dva poglavlja privremeno zatvorila. Ministar za evropske poslove Aleksandar Andrija Pejović, poredeći period pregovaranja Hrvatske i Crne Gore, kazao je da postoji razlika.

"Hrvatska je posljednja zemlja koja je ušla u EU. Nerijetko se pravi paralela kako je Hrvatska pregovarala, a kako Crna Gora pregovara. Vidimo razlike u pregovorima, Hrvatska je imala više zatvorenih poglavlja u petoj godini pregovora, a kada su u pitanju otvorena poglavlja, tu smo na istom. Za nas su poglavlja 23 i 24 srž pregovaračkog procesa, zato je bilo i za očekivati da ovaj proces duže traje. Od ove godine krećemo i da zatvaramo poglavlja, očekujemo da za vrijeme predsjedavanja Malte zatvorimo jedno poglavlje", kazao je Pejović, prenosi Anadolija.

On je istakao da je politika proširenja značajno drugačija danas nego prije deset godina. Istakao je i koja vrsta pomoći Hrvatske za Crnu Goru je najvažnija.

"Ekspertska podrška Hrvatske nam je najkorisnija. Ima najsvežije iskustvo, a i isti pravni poredak ima kao i mi", rekao je Pejović.

Joško Klisović, član Odbora za evropske poslove u hrvatskom Saboru i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, kazao je da Crna Gora na putu ka EU napreduje jako dobro.

"Hrvatska podržava Crnu Goru na njenom putu ka EU. Hrvatska je partner svim kandidatima za ulazak u EU. S obzirom da govorimo isti jezik kao u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, mi lakše prenosimo naša iskustva", rekao je Klisović.

Kazao je da su reforme tokom pregovora za ulazak u EU ključne.

"Promjena pristupa stvarima kako smo ih doživljavali, to su reforme koje se očekuju. Hrvatska danas i Hrvatska 2005. godine nisu iste države", istakao je Klisović.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, poručio je da ulaskom u EU, svi problemi koje država ima se neće riješiti.

"Ali, turizam nam se u Hrvatskoj povećao ulaskom u EU. Izvoz Hrvatske se povećao. Zatim, Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Kanade će doprinijeti da hrvatski proizvodi budu u Kanadi. Počeli smo smanjivati strani dug, koji je bio preko 88 odsto", kazao je Grubišić i poručio da se za članstvo u EU treba dobro pripremiti, kako bi se na najbolji način iskoristili benefiti članstva.