Osim poslanika vladajuće koalicije(DPSa, Bošnjacke stranke, Socijaldemokrata, HGI, Albanci odlučno, Liberalne partije),Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora podržali su i poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), jedini opozicioni koji su prisustvovali današnjoj sjednici.Ostatak opozicije bojkotovao je današnju sjednicu. 

Predlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora obrazložio je premijer Duško Marković, koji je pozvao poslanike da donesu istorijsku odluku koju će pamtiti Crna Gora i Crnogorci. 

Marković je istakao da poslanici koje su građani izabrali u oktobru prošle godine danas imaju istorijsku privilegiju da donese odluku koja će se pamtiti dok bude Crne Gore i Crnogoraca, dok bude Crne Gore i svih ostalih naroda koji u njoj žive. 

"Pripala mi je izuzetna čast da danas, na prijestonom Cetinju, koje je vijekovima simbol crnogorske slobode, časti i vrijednosti koje naša zemlja baštini, Skupštini Crne Gore predložim Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora sa Protokolom uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. Sva istorija, tradicija i duhovno biće naše zemlje nam govore da se ovakva odluka nigdje, osim na Cetinju, nije ni mogla donijeti", kazao je Marković. 

Foto:AA

Današnji dan, tvrdi Marković, "upisujemo u najsvjetliju stranicu istorije Crne Gore". 

"Rame uz rame sa 1. julom 1878. godine kada se na Berlinskom kongresu raspravljalo o međunarodnoj potvrdi nezavisnosti Crne Gore kao 27. države tog vremena, sa 13. julom 1941. godine kada se Crna Gora svrstala u veliku antifašističku koaliciju koja je odbranila svjetsku civilizaciju. Sa 21. majem 2006. godine kada je narod Crne Gore odlučio da obnovi državnost svoje otadžbine, otetu teškom nepravdom i prevarom gotovo cio vijek ranije. Danas sve te, i mnoge druge svijetle datume iz naše istorije, objedinjujemo u odluci o pristupanju Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi - društvu 28 država koje predstavljaju vodeću snagu i vrijednost modernog svijeta", kazao je Marković. 

Koliko juče, prema njegovim riječima, to je izgledalo nedostižno. 

"Najmanja i najzaostalija republika bivše Jugoslavije, opustošena odjecima krvavih balkanskih ratova devedesetih godina prošlog vijeka, nevoljno uvučena u suludi rat Srbije sa NATO snagama oko Kosova - Crna Gora imala je sve šanse da ostane na začelju istorije u balkanskim stranputicama. Desilo se upravo suprotno", kazao je Marković.

Premijer se prisjetio i žrtava NATO bombardavanja u Murini, kada je poginulo šestoro ljudi.

"Sa pijetetom izgovaram danas nijihova imena: Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Manojlo Komatina, Milka Kočanović. Nećemo zaboraviti te nevine žrtve! Nećemo takođe zaboraviti ni da je Crna Gora tada, mimo svoje volje, bila uvučena u tragičan sukob Srbije sa NATO snagama, niti da je samo zahvaljujući vanrednim diplomatskim naporima tadašnjeg rukovodstva naša država izbjegla nesagledive posljedice", rekao je Marković.

U prethodnih 16 mjeseci okončane su sve složene procedure u 27 država članica NATO-a, preostalo je da samo još u španskom Senatu, a to će se desiti u narednih desetak dana, bude potvrđen Protokol o ratifikaciji. 

"Cilj donošenja ovog Zakona u našem Parlamentu je obezbjeđivanje posljednjeg uslova za punopravno članstvo Crne Gore. Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, i nakon poziva generalnog sekretara Stoltenberga  dostavićemo svoj instrument potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora Vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar Ugovora. To će biti i zvaničan datum stupanja Crne Gore u članstvo NATO-a", kazao je Marković. 

Protivnicima NATOa, premijer je poručio  da članstvom u NATO Crna Gora za svakog građanina obezbjeđuje veliku i jednaku šansu da svoj život učini sigurnijim i kvalitetnijim. 

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović kazao je da se Crna Gora danas nalazi na prekretnici, ističući žaljenje što sjednici ne prisustvuju predstavnici opozicionih partija.

"Ubijeđen sam da Crna Gora pravi civilizacijski iskorak, i svrstava se uz najrazvijenije demokratije", rekao je Brajović 

Predsjednik parlamenta pozvao je sve istomišljenike, ali i one koji to nijesu, da "vjeruju ideji koja se zove NATO".

"Nalazimo se na istorijskoj prekretnici. Prilike u okruženju se mijenjaju, možda ne uvijek u željenim smjerovima", istakao je Brajović, navodeći da je većinska Crna Gora oduvijek bila progresivna.

Foto:AA

Poslanik SDP Ranko Krivokapić je kazao da nije dobro kad je mala zemlja na rascjepu civilizacija.

"Mi ništa više nego vrijednosti unosimo u NATO. Samo jedna partija je uspjela do danas da baštini dobro. NATO je rašćerao naše ratne huškače na Balkanu. Nijedna zemlja nije imala toliko propadanje i nazadovanje, od dobijanja datuma do članstva", istakao je Krivokapić.

On je kazao i da pojedine partije podržavaju NATO iz nužde.

"Kad već podržavamo žrtve napada u Murinu, treba počitati i žrtve napada na Dubrovnik, njih 167", kazao je Krivokapić aludirajući na izjavu Markovića da žrtve NATO bombardovanja u Murinun nikada neće biti zaboravljeni, prenose Vijesti.

Posalanik Socijaldemokrata Vujica Lazović kazao je da Crna Gora ulaskom u NATO ulazi u društvo najrazvijenih, najbogatijih i najdemokratskih zemlja svijeta.

"Alternativa članstvu je da Crna Gora bude izopštena. Svi oni koji su za EU trebalo bi da budu i za NATO", rekao je Lazović.

Poslanik DPSa Miodrag Radunović istakao je da je danas istorijski dan za Crnu Goru.

"Očekujem da političke tenzije budu manjeg intenziteta poslije ulaska u NATO. Ulaskom u NATO neutralisaćemo iluzije onih koji misle da mogu poništiti crnogorsku nezavisnost", rekao je Radunović i pozvao na dijalog, kao temelj demokratije, i one koje nisu za učlanjenje.

Današnjoj sjednici na Cetinju prisustvovali su i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, te raniji predsjednici parlamenta Radivoje Brajović, Velisav Vuksanović i Darko Pajović. 

Na sjednici su takođe bili i lider DPS-a Milo Đukanović, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, specijalni tužilac Milivoje Katnić, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, kao i predstavnici diplomatskog kora. 

Sa druge strane, ispred zgrade Prijetsonice Cetinje zapaljena je zastava NATOa, na protestu koji je organizovao Demokratski front, iskazujući na taj način nezadovoljstvo što se odluka o NATO članstvu donosi bez prethodno organizovanog referenduma.