Pred Osnovnim sudom u Podgorici juče je održano pripremno ročište po tužbi 23 zaposlenih i bivših zaposlenih u Privrednom sudu protiv države.Oni traže naknadu štete, koja iznosi tri hiljade eura po pojedincu, odnosno 69 hiljada eura ukupno. Na ročištu se nije pojavio zaštitnik imovinskopravnih interesa Crne Gore, iako je bio pozvan. Sudija Ana Vratnica Bečanović odredila je vještačenje, a glavnu raspravu zakazala za 9. maj.
–Tužioci smatraju da im je pričinjena materijalna šteta zbog manje isplaćene zarade za prekovremeni rad, naknade za topli obrok i regresa – navodi se u tužbi, koju je zastupnik tužitelja Dejan Terzić podneskom proširio na naknadu za prevoz i minuli rad.
Zaposleni u Privrednom sudu su, u skladu sa odlukama Vrhovnog suda od 8. oktobra 2010, radili prekovremeno od 8. oktobra 2010. do 1. januara 2011. godine svake subote od 8 do 16 časova, a od 1. januara 2011. do 1. jula 2011. prve tri subote u mjesecu. Tužitelji nemaju evidenciju o prekovremenom radu tokom 2009. i 2010. godine, pa predlažu da sud obaveže državu da dostavi tu dokumentaciju.
–Za prekovremeni rad tužiteljima je isplaćena naknada, ali ona nije uvećana za 40 odsto, u skladu sa Zakonom o zaradama državnih službenika i namještenika, koji je trebalo da se primijeni u skladu sa članom 2 Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, kao i sa Zakonom o radu – navodi se u tužbi, uz napomenu da je i Državna revizorska institucija u izvještaju o reviziji završnog računa za 2011. konstatovala pogrešnu primjenu zakona.
Pogrešno su obračunate i naknade za topli obrok, koje su trebalo da iznose 50 odsto najniže cijene rada obračunate 1. jula 2007, to jest 27,5 eura. Država je pogrešno utvrdila najnižu cijenu rada na 50 eura umjesto na 55 eura, a od početka 2010. topli obrok je isplaćivan u iznosu od 18,43 eura jer je dvaput nezakonito oporezivan. Navode da oporezivi prihod po osnovu ličnih primanja predstavlja bruto iznos, a ne neto iznos, kako je država činila, kršeći Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica.
Država je zakidala i na regresu od 2008. do 2012. Za 2008. i 2009. zaposleni su zakidani po 15 eura godišnje jer im je, umjesto tri najniže cijene rada, odnosno 165 eura, islaćivano 150 eura. Od 2010. za regres je isplaćivano svega 110,55 eura, pa su zakidani za 54,45 eura godišnje. Novim podneskom tužitelji traže i isplatu troškova prevoza za period od 1. septembra 2008. do izrade nalaza vještaka, sa zakonskom kamatom. Predlažu da se visina mjesečne naknade utvrdi na osnovu cijene karte gradskog autobusa. Traže i naknadu za manje isplaćene zarade po osnovu uvećanja za minuli rad, počev od septembra 2008. godine, a visinu će utvrditi vještak.
Zaposlenima je nedavno ponuđena isplata po 160 eura, uz nekoliko plata od 1. jula, u zamjenu za povlačenje tužbe.
Drugu grupu zaposlenih u Privrednom sudu koji su tužili državu zastupa advokat Dragan Kovačević.
Prekovremeni rad zbog zatrpanosti sudova
Odlukom Vrhovnog suda od 8. oktobra 2010, u svim sudovima u Crnoj Gori uveden je prekovremeni rad, o kojem se, kako se navodi u odluci, vodi posebna evidencija, koja se dostavlja službi za obračun zarada i Ministarstvu finansija.
Ta odluka je, kako se navodi u obrazloženju, donijeta na sastancima predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice sa predsjednicima sudova, kada je ocijenjeno da je priliv predmeta u sudovima povećan. Odluka je produžena 30. decembra 2010. jer se, kako se navodi, uvođenje prekovremenog rada u periodu od 8. oktobra do 31. decembra 2010. godine pokazalo kao efikasno i dovelo do povećanja ažurnosti sudova, koja se nije mogla postići u okviru redovnog radnog vremena. Zato je prekovremeni rad ostao na snazi i u 2011. godini.
(Izvor:Dan)