Kao razlog takve odluke, kako se navodi u dokumentu koji je Vlada usvojila na sjednici krajem marta, jeste to što željeznički sektor bilježi negativne bilanse, nerentabilnost i evidentna je prevelika zaduženost, ali i međusobna potraživanja koja loše utiču na rad tih kompanija, piše Dan.

Potrebno je povećati atraktivnosti željeznice za privatni kapital kroz uvođenje konkurencije na mreži i stvaranje prepoznatljive nezavisnosti regulatornog tijela, kao i povećanje produktivnosti željezničkog sektora kroz pojedinačan pristup kompanijama, u kome će aktivnost voditi većinski vlasnik, odnosno Vlada.

Potrebno je nastaviti zaustavljeni proces restrukturiranja željezničkih kompanija kroz profesionalizaciju menadžmenta i promjenu kriterijuma, promjenu tehnologije i unutrašnje organizacije ka tržištu, unapređenje ljudskih resursa. Takođe, neophodno je uskladiti broj zaposlenih sa obimom rada i produktivnošću rada željezničkih kompanija u odnosu na konkurenciju i regionalni prosjek, piše u dokumentu.

U strategiji je navedeno da je Vlada još od restrukturiranja nekada jedinstvene Željeznice planirala da privatizuje željezničke kompanije.

Ova odluka je prvenstveno odluka Vlade koja je smatrala da probleme u željezničkom sektoru treba rješavati kroz privatizaciju gotovo svih djelova sistema, osim djelatnosti regulisanja saobraćaja.

Međutim, već 2008. godine nastupila je finansijska kriza u svijetu koja je smanjila interes za privatne investicije u željeznički sektor, te namjere Vlade za privatizacijom pojedinih djelatnosti željezničkog sektora nijesu više imale uporište u novoj realnosti okruženja. Plan privatizacije je bio izuzetno ambiciozan, izbor strateških partnera za djelatnosti putničkog i teretnog saobraćaja i održavanja željezničke infrastrukture, prodaju kontrolnog paketa akcija za Održavanje voznih sredstava, dodjeljivanje koncesija za željezničke stanice i zemljište.

Nosioci svih ovih aktivnosti su bili Vlada, Savjet za privatizaciju, organi rukovođenja društva i sindikati. Poslije jednog neuspjelog tendera za privatizacIju društva za željeznički prevoz robe Montekarga ovaj proces je zaustavljen, a privatizacija drugih djelatnosti i kompanija nije ni pokušavana, piše u dokumentu.

Oni podsjećaju da je restrukturiranje željeznica izvršeno u periodu 2008-2010. godine obuhvatilo vertikalnu podjelu kompanije po djelatnostima i preuzimanje dugova od strane države.

Međutim, u periodu koji je slijedio nakon toga, poslovni rezultati novostvorenih kompanija nijesu pokazali značajne promjene. Sve kompanije u periodu od 2012. do 2015. i dalje su imale negativne bilanse u poslovanju, osim Montekarga u 2015. godini. To je dokaz da restrukturiranje nije završeno, to jeste prekinuto je nakon organizacionih promjena završenih 2011. godine sa izdvajanjem OŽVS.

Druga faza restrukturiranja željezničkih kompanija treba da obuhvati takozvano operativno restrukturiranje kao što su racionalizacija troškova, otpuštanje radne snage, zatvaranja ili integracija poslovnih jedinica, izrade nove unutrašnje organizacije novostvorenih kompanija, optimizacija poslovnih procesa, profesionalni menadžment, što je samo djelimično urađeno, navodi se u dokumentu.

Preduzećima je preporučeno i da smanje broj zaposlenih.

Dan/Rtcg