„Jedno od važnih pitanja bilo je situacija u regionu koja se tiče stabilnosti i mira i evroatlantske i evropske perspektive. Podijelili smo zabrinutost sadašnjom situacijom u regionu, brojnim otvorenim pitanjima u nekoliko država koje prijete da zaustave integraciju zemalja Zapadnog Balkana i prema Evropskoj uniji i prema NATO-u. Ono što je takođe bila veoma važna tema jeste uloga i pozicija Rusije u regionu Zapadnog Balkana koja njen strateški interes želi da obezbijedi na ovom prostoru na štetu država koje žele ili koje idu u pravcu evropske i evroatlantske integracije“, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Dodao je da je na sastanku bilo riječi i o važnim temama poput jačanja demokratije, unapređenja političkog sistema, funkcionalnosti institucija i jačanja vladavine prava kako bi i u Crnoj Gori i u regionu bile stvorene pretpostavke za povećanje životnog standarda građana.

„Danas smo svjedoci sasvim drugačijeg strateškog pristupa Sjedinjenih Američkih Država i kad je u pitanju Zapadni Balkan i, ono što me posebno raduje, kada je u pitanju Crna Gora. To se potvrdilo i konkretnim akcijama i konkretnim potezima. Crna Gora je veoma brzo nakon izbora predsjednika Trampa i nove administracije obezbijedila ratifikaciju protokola u američkom Senatu, a za nas u Crnoj Gori je veoma važno bilo i pismo državnog sekretara Tilersona Senatu o neophodnosti brze ratifiakcije crnogorskog protokola i snaženja naše vizije da budemo nova članica NATO-a. To nije bilo samo pismo koje je ukazivalo na potrebu brze ratifikacije već i pismo u kojem se govorilo o snažnom napretku i reformama koje je sprovela Crna Gora i potrebi da se obezbijede uslovi za nastavak tih reformi. Dakle, nema nikakve promjene u toj politici. Danas mi je gospodin Tilerson rekao da su veoma zainteresovani za situaciju na Zapadnom Balkanu jer je Zapadni Balkan veoma važan sa aspekta stabilnosti Evrope“, rekao je Marković.

Predsjednik Vlade je rekao da je državni sekretar Tilerson potvrdio da su Sjednijene Američke Države zainteresovane da budu prisutne na Zapadnom Balkanu i ne samo na Zapadnom Balkanu nego i u Evropi.

„To je važno ne samo sa aspekta mira i stabilnosti nego i širenja vrijednosti demokratije i ukupnog prosperiteta“, rekao je predsjednik Vlade dodajući da je zajednički konstatovano da je Crna Gora dobar primjer koja je proteklih petnaest godina mira na Zapadnog Balkanu nakon raspada Jugoslavije iskoristila na najbolji način.

Premijer je podsjetio da i u ovom trenutku, kada među više država regije postoji napetost, Crma Gora odudara od te prakse.

Marković je rekao „Glasu Amerike“ da očekuje da Španija u naredna dva dana okonča proceduru ratifikacije Pristupnog protokola Crne Gore NATO-u i da je dogovoreno da Crna Gora svoje instrumente pristupanja dostavi 5. juna. To znači, da će naša zemlja toga dana formalno postati članica NATO-a iako će, kako je rekao premijer, na Samitu u Briselu krajem ovog mjeseca biti predstavljena praktično kao članica.

On je rekao da se pritisak Rusije na Crnu Goru proširio sa političkog i bezbjednosnog i na ekonomski teren.

„Što se tiče Crne Gore mi smo veoma strpljivi, čak i iznad nacionalnog dostojanstva. Vidite da se taj pritisak na Crnu Goru nastavlja i ovih dana, da su veoma i teške i rigidne i prijeteće poruke Ministarstva vanjskih poslova Rusije“.

Govoreći o kampanji Rusije Marković je kazao da je ona u početku bila usmjerena prema političkim liderima i političkim strankama, a da sada ide u pravcu ugrožavanja naše ekonomije i blokade izvoza naših kompanija kao što su 'Plantaže' i 'Montenegro Airlines'.

''Ali ono što je posebno zabrinjavajuće je da se vodi neprimjerna, primitivna i prizemna kampanja u odnosu na naše turističke potencijale, na našu sigurnost i stabilnost kvalifikujući nas kao zemlju u kojoj su nesigurni svi koji dođu, a posebno ruski građani, da je Crna Gora zemlja kriminala, korupcije i prostutucije. Zaista nas to zabrinjava i čudi da se jedna moćna diplomatija i jedna snažna zemlja služi takvim sredstvima prema jednoj maloj zemlji sa kojom je gajila vjekovno prijateljstvo. Zabrinuti smo i što sve češće imamo najava u raznim lažnim dojavama o podmetanju eksplozivnih naprava na javnim mjestima, u objektima, u turističkim kapacitetima. To je sve priprema jednog opšteg scenarija nestabilnosti i nesigurnosti koji bi mogao rezultirati radikalnim akcijama. Zbog toga smo veoma zabrinuti. Usmjeravamo naš sektor bezbjednosti da preventivno djeluje i zaštiti državu i građane“.
  
Na pitanje da li je u prošlogodišnjim događajima u Crnoj Gori direktno učestvovala država Rusija Marković je rekao da Crna Gora želi da vjeruje da u tome nema direktne uloge ruskog državnog vrha ali da isto tako nema adekvatne reakcije na kontinuitet napada nakon 16. oktobra posebno preko Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

„Znamo sasvim sigurno da iza ove akcije stoje djelovi ruskog sistema, a istovremeno vidimo da zvanična Moskva ne želi da sarađuje sa Crnom Gorom da bi se čitav slučaj razjasnio i objelodanio i ruskoj i crnogorskoj javnosti bio nesporan. To nam govori da nemamo spremnost za takvu vrstu saradnje, a to takođe potvrđuje i opredjeljenje Rusije da ne želi da vidi Crnu Goru na ovom putu već naprotiv. To je situacija koja je vrlo teška i vrlo ozbiljna, ali istovremeno Crna Gora ne želi da mijenja svoj pristup. Crna Gora je 2006. odlučila da sama kreira svoju političku sudbinu, da usmjerava svoje tokove i svoja ukupna opredjeljenja. Tako čemo raditi i ubuduće bez obzira na to što naspram nas u ovom trenutku stoji tako moćna zemlja kao što je Rusija“, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Na pitanje o unutrašnjopolitičkoj sceni predsjednik Vlade je rekao da zahtjev opozicije za vanrednim izborima ne može biti prihvaćen iz političkih razloga – jer bi to bio novi teren za destrukciju iz Rusije i iz pravnih razloga jer su posmatrači ocijenili da su prošlogodišnji parlamentarni izbori bili najbolji do sada i da odražavaju volju naroda.

„Ja sam pozvao opozicione predstavnike da uđu u parlament, da nakon toga uđu i u Vladu – oni koji to žele. Do sada nijesmo imali pozitivan odgovor. Nasuprot. Odgovori su bili negativni. Ali vjerujem da u ovim novim okolnostima možemo doći do minimuma kompromisa koji će omogućiti dijalog, povratak u parlament i stvaranju uslova za funcionalniji politički sistem“, rekao je Marković.

Na pitanje o ocjeni rezultata lokalnih izbora u Herceg Novom predsjednik Vlade Duško Marković je rekao da je očigledno da je Demokratska partija socijalista ostvarila slabiji rezultat nego što je očekivala.

„Vjerujem da je taj slabiji rezultat posljedica i naše ubrzane integracije u NATO“, rekao je predsjednik Vlade dodajući da je važno da su izbori protekli fer i slobodno i da treba da bude brzo konstituisana lokalna vlast koja će raditi u korist građana i korektno sarađivati sa Vladom.