Bošković je, učesvujući na 2BS Forumu na panelu na temu „Rusija u Jugoistočnoj Evropi –ponovno uspostavljanje uticaja?“kazao da je odgovor na pitanje da li ta zemlja predstavlja prijetnju Crnoj Gori kompleksno, jer zavisi o kojim prijetnjama govorimo.

“Kada je riječ o našim spoljno- političkim prioritetima, kao što je članstvo u NATO, ona jeste stvarna prijetnja, o čemu govore dešavanja tokom oktobarskih izbora u Crnoj Gori prošle godine. To se pretvorilo u realno i direktno miješanje, nakon čega su uslijedila stalna  prijeteća saopštenja i oštra retorika sa najviših državnih pozicija”, kazao je Bošković.

On je istakao da razumije pojačanu nervozu Rusije, ali da je Crna Gora spremna da istrpi i jaču retriku.

“Crna Gora u svojoj prošlosti nije znala često da zaštiti sopstvene interese, vjerujući da će iz tradicionalnih veza obezbijediti svoje trajanje. Mi smo vjerovali da je vrijeme sukoba iza nas i da ekonomija treba da opredjeljuje rast čijelog Zapadnog Balkana. Opredijelili smo se da otvorimo vrata svima koji će da poštuju zakone Crne Gore. To je funkcionisalo dok se kroz te ekonomske interese nije pokušalo uticati na naše državne interese”, istakao je ministar Bošković, govoreći o pokušajima Rusije da kroz ekonomiju, prvenstveno ulaganja u nekretnine obezbijedi dublji politički uticaj na našu zemlju.

Odgovarajući na pitanje o unutrašnjoj podršci NATO i da li je učinjeno sve da se građani Crne Gore uvjere da je NATO prava odluka, ministar je kazao da razumije i one koji u ovom momentu ne vide sve benefite članstva Crne Gore u NATO, imajući u vidu još svježe sjećanje na bombardovanje iz 1999. godine, ali i da ima i onih koji se jednostavno ne mogu pomiriti sa crnogorskom nezavisnošću.

“Članstvo u NATO ruši njihove nade da će Crna Gora jednog dana ponovo izgubiti  svoju nezavisnost. Naravno, znali smo naše prioritete, koji su zapisani u Deklaraciji o nezavisnosti, a to su integracije u NATO i EU”, kazao je Bošković i naglasio da će jedan od tih prioriteta biti ostvaren za manje od mjesec dana, 5. juna.

”Siguran sam da će ideja NATO integracija sve više nailaziti na plodno tlo u Crnoj Gori  i da je naš istorijski zaokret  od Istoka prema Zapadu jedna od najboljih odluka sa aspekta prosperiteta cijeloga društva”, istakao je Bošković.

On je takođe kazao da su NATO integracije garancija za Crnu Goru da se neće ponoviti 1918. godina, ali i garancija mira i stabilnosti u cijelom regionu.

“NATO integracije stavljaju tačku na političke velikodržavne projekte na Balkanu. Zato sam ubijeđen da je ključ budućnosti cijelog regiona u evroatlantskim integracijama”, naglasio je Bošković.

Istakaao je da, uprkos tome da je u životu sve moguće, članstvo Crne Gore u NATO smatra ireverzibilnim procesom, te da vjeruje da je i crnogorskoj opoziciji laknulo kada je 28. aprila usvojen Predlog zakona o ratifikaciji  protokola.

„Siguran sam da i oni znaju da je i u njihovom interesu da NATO bude tu“, ocijenio je on.

Bošković je kazao da proces evroatlantskih integracija ne smije da se okonča sa Crnom Gorom, te da je taj proces zaokružen tek sa ostalim zemljama regiona.

„Neujedinjen region je izvor nestabilnosti, čije posljedice trpe i zemlje ne samo iz okruženja. Članstvo svih zemalja regiona u NATO značilo bi dugoročnu stabilnost u jednom istorijski turbulentnom regionu“, poručio je on.

Ministar se na kraju zahvalio „svima onima koji su u ovih 12 godina učinili sve da postanemo bolji“.

Na panelu je bilo riječi o kompleksnim implikacijama uticaja Rusije na region, posebno na Crnu Goru i na njene NATO integracije.

Moderator panela, Timoti Juda iz uglednog britanskog časopisa “The economist” je zapazio da je odnos prema Rusiji u zemljama regiona veoma različit, te da ne zavisi mnogo od egzahtnih činjenica, navodeći primjer Srbije, koja godišnje ima oko 120 vojnih vježbi sa zemljama NATO i zemljama zapada, a malo sa Rusijom, ali je stav javnosti prema NATO najmanje pozitivan u regionu.

Na panelu su učestvovali i Marina Pendeš, ministarka odbrane Bosne i Hercegovine, Nadežda Arbatova, iz Centra za evropske studije, IMEMO, Rusija, Januš Bugajski , viši saradnik Centra za analizu evropske politike CEPA, SAD, i Pol Švarc , istraživački analitičar, CNA i viši stručni saradnik, program “Rusija I Evroazija”, CIS, SAD.

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš  kazala je da smatra da ni jedan uticaj ne može predstavljati prijetnju ukoliko se jasno definišu ciljevi spoljne politike.

Šef odsjeka Centra za evropske studije iz Rusije Nadežda Arbatova, poručila je da ljudi koji su zabrinuti zbog uticaja Rusije ne bi trebalo da preuveličavaju njenu ekonomsku moć.

„Rusija ne može da blokira proširenje NATO u regionu, ali će pokušati da zadrži svoje mjesto u regionu“, naglasila je ona.

Da zlatno doba transatlanskih odnosa nikada nije postojalo, poručio je predsjednik Svjetske organizacije atlanske povelje Fabrizio Luciolli na panelu „Posvećenost SAD evropskoj bezbijednosti – doba neizvijesnosti“, koji je održan tokom drugog dana „To be secure“ (2bs) foruma.

Prema riječima V.D. zamjenice pomoćnika državnog sekretara za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju, Laure Cooper “lideri SAD-a smatraju NATO ključnim za suočavanje sa raznim izazovima”.