Gošović je kazao da je isključiv nadležnost Ustavnog suda da ocjenuje da li je neki zakon saglasan sa Ustavom, ali je krajnje nedopustivo da Ustavni sud jedne države falsifikuje izreku sopstvene odluke, u istoj pravnoj stvari zauzima različite stavove, i određuje način izvršenja odluke suda na štetu prava korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece. 

On je podsjetio da je Ustavni sud 19. aprila objavio izreku Odluke tog Suda, po podnesenoj inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbi zakona o dopuni Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. 

"Stavom I te Odluke, između ostalog, utvrđeno je da se ukida i u cjelosti prestaje da važi i član 54 b osporenog Zakona. Međutim, stavom I te iste Odluke objavljene sa obrazloženjem 10.maja, i dostavljene Službenom listu Crne Gore radi objavljivanja, između ostalog, utvrđeno je da se ukida i da prestaje da važi samo stav 2 člana 54b osporenog Zakona. Takođe, stavom II Odluke Ustavnog suda objavljene nakon njenog usvajanja 19.04.2017.godine, utvrđeno je da odredba člana 54a stav 1 Zakona o dopuni Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, u vrijeme njenog važenja, nije bila u saglasnosti sa Ustavom, dok se stavom II te Odluke objavljene 10.05.2017, konstatuje da je Ustavni sud na navedenoj sjednici utvrdio ni da odredba člana 54b stav 1 istog Zakona, u vrijeme njenog važenja, nije bila u saglasnosti sa Ustavom. U periodu do 10.05.2017. godine, Ustavni sud nije objavio bilo kakvu ispravku Odluke tog suda objavljene 19.04.2017.godine. Jasno je da nije, niti može biti u pitanju bilo kakva tehnička greška", saopštio je Gošović. 

On ističe da su sudije Ustavnog suda dužne saopštiti javnosti da li su većinom glasova na sjednici održanoj 19.aprila ove godine, u ovom predmetu, izglasali Odluku čija je sadržina izreke na internet stranici Suda objavljena istog dana.

"Ako jesu, da li je u međuvremenu Ustavni sud vršio preispitivanje tako donesene Odluke. Ako to nije urađeno, ko je i na koji način izvršio naznačenu izmjenu sadržaja izreke Odluke Ustavnog suda objavljene 19.04.2017. godine?Ako argumentovani odgovor na ova pitanja izostane, biće više nego jasno da izvršena izmjena izreke Odluke Ustavnog suda objavljene 19.04.2017.godine, u naznačenom dijelu, predstavlja falsifikat", ocijenio je Gošović.

Napominje da je jedan od principa u radu Ustavnog suda da o istim pravnim stvarima odlučuje na istovjetan način. Gošović tvrdi da prilikom ocjene Ustavnosti odredbi dvaju Zakona kojima su uređena pitanja naknade majkama koje rode troje ili više djece, Ustavni sud taj princip nije poštovao. 

"Ustavni sud utvrdio da odredba člana 54a st.1 osporenog Zakona, kojom je propisano da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na naknadu u visini 70% prosječne neto zarade u Crnoj Gori, u vrijeme njenog važenja, nije bila saglasna sa Ustavom. Međutim, norma utvrđena Zakonom koji je stupio na snagu 17.01.2017.godine a koja glasi da "žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 264e", po Odluci Ustavnog suda od 24.03.2017.godine, saglasna je sa Ustavom i ona ostaje na pravnoj snazi. Iz ovako donesenih odluka Ustavnog suda proizilazi da je visina naknade majkama predstavljao kriterijum za ocjenu ustavnosti", primjećuje Gošović.

Takođe, kako je dalje saopštio, po ocjeni Ustavnog suda, odredba osporenog Zakona čijom primjenom su majke ostvarile pravo na uvećani iznos naknade, "žena koja rodi" dopušta neizvjesnost u pogledu krajnjeg efekta, te se ne može smatrati odredbom koja je zasnovana na načelu vladavine prava, niti odredbom kojom je ustanovljeno načelo pravne izvjesnosti i predvidljivosti.

"Ustavni sud je, utvrdio da su i iz tog razloga osporene odredbe Zakona nesaglasne sa načelom vladavine prava, kao najvišoj vrijednosti ustavnog poretka. Međutim, odredbu "žena koja rodi" sadrži član 54a stav1 i član 54b stav 1, osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Međutim, ta odredba, prema odluci Ustavnog suda od 24.03.2017.godine saglasna je sa Ustavom i načelom vladavine prava. Nakon objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, na pravnoj snazi ostaće samo izmijenjene odredbe člana 54a i 54b Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti za koje je Ustavni sud ocijenio da su saglasne sa Ustavom, a koje glase: "Član 54a-Žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 264 eura; i član 54b-Žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 144 eura", naveo je Gošović i dodao:

"Primjenom ovako definisanih zakonskih normi, svaka majka u Crnoj Gori koja rodi troje ili više djece imaće pravo na naknadu u visini od 264 eura, ili u visini od 144 eura, po njihovom izboru. Rođenje troje ili više djece predstavljaće jedini kriterijum za ostvarivanje tog prava. Nadležni centar za socijalni rad bio bi dužan da primijeni Zakon i odobri ostvarivanje prava po podnesenim zahtjevima stranaka", istakao je Gošović.

Prema njegovim riječim, nimalo slučajan apsurd predstavlja stav III donesene Odluke Ustavnog suda kojim se određuje da izvršenje donesene Odluke obuhvata i regulisanje novonastale prave situacije, i to na način što propisuje da je Vlada dužna da, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, Skupštini Crne Gore podnese Predlog zakona o izvršenju ove Odluke, kako bi se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, uskladio sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda. 

Gošović tvrdi da ovakav način izvršenja Odluke Ustavnog suda, do sada nikada nije zabilježen u radu tog Suda.

"I u prethodnom periodu Ustavni sud je donosio Odluke da pojedini zakoni nijesu saglasni sa Ustavom, ali nije dovodio u pitanje već stečena prava građana, fizičkih i pravnih lica koja su im bila priznata primjenom neustavnih odredbi tih zakona.Odluka Ustavnog suda uvijek se primjenjivala na način da odredbe zakona koje nisu saglasne sa Ustavom, danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Sl. listu Crne Gore, ne mogu ubuduće proizvoditi pravno dejstvo, odnosno da po tom osnovu novi korisnici ne mogu sticati prava", kazao je Gošović.

On dodaje da se sada pravi izuzetak. 

"Pri uređivanju tih pitanja, prema pravnom stanovištu Ustavnog suda sadržanom u obrazloženju donesene Odluke, Vlada je dužna da uvaži legitimna očekivanja svih kategorija korisnica prava na naknadu, da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kada su, zbog prihvatanja doživotne naknade, prekinule svoj dotadašnji radni odnos, ili su prekinule korišćenje prava na penziju, ili su se odjavile iz evidencije Zavoda za zapošljavanje. Ovakvo pravno stanovište Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa uvažavanjem legitimnog očekivanja majki kojima je Zakonom bilo priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece", ocijenio je funkcioner Demokrata.

On je upozorio da eventualna primjena ovakvog stanovišta Ustavnog suda majkama onemogućava korišćenje prava na naknadu, ni u visini od 264 odnosno 144 eura, za koju je Ustavni sud ocijenio da je saglasna sa Ustavom. 

"Više nego jasno da je stav III naznačene Odluke Ustavnog suda ispisala Vlada Crne Gore, a Ustavni sud samo ugradio u svoju Odluku. Svaki komentar je suvišan. Na ovakav način donesena odluka Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa principima zbog kojih u svakoj demokratskoj državi postoji Ustavni sud.", zaključio je Neven Gošović.