Crnogorska opozicija se protivi podizanju spomen obeliska, bolje reći njegovom ponovnom podizanju jer je već postojao u Podgorici u doba Kraljevine Crne Gore. Porušen je u vrijeme stvaranja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, ne zbog toga što je Mirko Petrović poharao Kuče, već zbog toga što je bio otac kralju Nikoli, koji je opet bio djed kralju SHS Aleksandru, prozvanom Ujedinitelj. Uklonjen je da ne bi podsjećao i na tu činjenicu uskih porodičnih veza dvije dinastije.

Danas NOVA Andrije Mandića traži da se o podizanju spomenika Velikom vojvodi Mirku Petroviću raspiše referendum. Demos traži da se ne diraju rane koje je Kučima nanio Mirko Petrović, jer je opšte poznato da u Crnoj Gori rane ne zarastaju nikad. Dakle, priča o Mirku Petroviću ima političku i istorijsku dimenziju. Ona politička je u svrhu dnevne politike i ne treba se puno njom baviti. Ona istorijska nema previše dilema.

- U crnogorskoj istoriografiji postoji mnogo relevantnih radova koji potvrđuju nemjerljiv doprinos Mirka Petrovića stvaranju moderne crnogorske države. Dovoljno je podsjetiti da je on bio komandant crnogorske vojske na Grahovcu i desna ruka mlađem bratu, knjazu Danilu koji je učinio najveći iskorak u emancipaciji crnogorskog društva u 19. vijeku. Njegove uloge su nemjerljive i u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji nakon ubistva knjaza Danila, kada je svojim autoritetom omogućio sinu, knjazu Nikoli da bez značajnijih otpora preuzme vlast. Naravno, aktivnosti jednog takvog čovjeka zahtjevale su i djelovanje u nekim nezahvalnim situacijama kakva je bez sumnje bila i akcija crnogorske države u Kučima. – kaže  za Kodex Adnan Prekić, istoričar.

Treba naglasiti da je osnovni razlog za takvu akciju inicijativa knjaza Danila za stvaranje jače i centralizovane vlasti crnogorske države u stvaranju, kaže Prekić. Djelovi plemenske vlasti u Kučima protivili su se tim namjerama i zaštitu i saveznike između ostalog, tražili među osmanskim pašama u Skadru. U tom kontekstu sukob je bio neizbježan pa tako i posljedice koje je on prouzrokovao.

-Jedna od tih posljedica su i ove savremene kontroverze o njegovom spomeniku, koje su podstaknute i afirmisane od strane kvazi-naučnih krugova, koje bez bilo kavih relevantnih istorijskih izvora tumače ovu akciju kao takozvanu Poharu Kuča u kojoj je stradalo na stotine nevinih mještana, žena i djece. Naravno, nema sumnje da je u jednoj takvoj akciji bilo žrtava ali opet njihov broj nije ni približno tako veliki kako se predstavlja u određenim krugovima. Ključna stvar, po mom mišljenju, u promišljanju ovog ali i mnogih sličnih pitanja je razumijevanje istorijskog konteksta u kome se ovaj događaj odvija. Bespredmetno, pogrešno i dosta opasno je tumačiti događaje iz sredine 19. vijeka sa pozicija savremenih vrijednosnih sudova. - objašnjava istoričar Adnan Prekić za Kodex opštepoznatu ali i opštezaboravljenu činjenicu.

Crnogorci nikako da izađu iz mita, čist dokaz je što i danas među nama egzistiraju vojvode. Crnogorci umjesto da vagaju nepobitne istorijske činjenice o Mirku Petroviću, pobjedniku sa Grahovca ali i Mirku Petroviću koji je za Božić 1853. godine u devet krvavih Ostroških dana, sa šakom Crnogoraca branio i odbranio gornji manastir Ostrog i njegovu najveću svetinju, mošti Svetog Vasilija, vagaju nešto drugo.

Te dvije nepobitne činjenice, a ima ih sijaset još kad je Veliki vojvoda Mirko Petrović u pitanju, nijesu dovoljne da on ponovo dobije svoj spomenik u Podgorici. Umjesto toga na putu stoji dnevna politika i kvazi istorijske činjenice i brojke vezane za Poharu Kuča.   

-Te stvari se ne mogu porediti i one nisu u funkciji afirmativnog procesa istorijskog promišljanja. Naprotiv, vode u istoricizam kao vrstu mišljenja u kome već na početku imate jasno definisane stavove koje samo treba dopuniti selektivno odabranim istorijskim znanjem. Na žalost, ovim slučajem kao i mnogim prethodnim, crnogorsko društvo pokazuje da nema razvijene mehanizme društvenog i političkog promišljanja. To promišljanje je još zarobljeno u jednoj vrsti romantičarske svijesti koja smatra da su ispravni samo oni politički postupci koji imaju neku vrstu “istorijskog utemeljenja”.- objašnjava za istoričar Adnan Prekić.

Uz Božićne hladne dane Crnogorci Ostrog brane….