Podsjetimo, Mans je saopštio Skupština Crne Gore usvojila je izmjene pomenutog Zakona kojima je omogućila izvršnoj vlasti da, bez bilo kakvog obrazloženja i sudske kontrole, sakrije informacije o svom radu.Takav predlog izmjena, kako navode iz MANS-a, dali su poslanici vladajuće partije a sve jbez najave, javne rasprave i konsultacija sa Evropskom komisijom, kojoj se predlozi važnih zakona šalju na mišljenje.

Šćepanović j eu današnjem reagovanju negirala da je amandmansko djelovanje na tada još uvijek predloženi Zakon, proteklo mimo očiju javnosti.

"Tokom rasprave vođene u skupštinskim odborima i na plenarnoj sjednici ukazano je na sve probleme u praksi koji nastaju zbog određenih zakonskih rješenja zbog kojih građanin teško dolazi do tražene informacije, jer postupak može da traje više mjeseci.Na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu održanoj 24.04.2017.godine, na kojoj se raspravljalo o ovom predlogu zakona, nije bilo zainteresovanih učesnika za raspravu, izvan Skupštine, odnosno na sjednici odbora nije bilo nikoga osim poslanika, što je lako provjeriti. Dakle, u propisanoj proceduri nije ukazano na ono na šta se ukazuje naknadno. MANS i bilo ko drugi, nije bio zainteresovan za učešće u raspravi povodom ovog izuzetno važnog predloga zakona, gdje je mogao tada, a i kasnije, iznijeti svoje stavove bilo javno, bilo direktnim obraćanjem Skupštini. To, međutim, nije učinjeno. Dakle, to što neko nije izrazio interesovanje za učešćem u radu odbora, što su do sada uvijek činjelo kada su smatrali da je neki predlog zakona od značaja. Neučešće i neinteresovanje za raspravu na odboru o aktuelnom tada, predlogu zakona-nije problem poslanika DPS-a, već je to činjenica koja je nesporna. Taj, ko nije izrazio želju za učešćem u radu, u raspravi, predloga zakona koji je ključni mehanizam u borbi protiv korupcije, to je učinio svojom voljom. Dakle, nema govora ni o kakvom skrivanju. Naprotiv", piše u reagovanju Marte Šćepanović.

Ona je pojasnila i zašto se djelovalo amandmanski:

"Na pomenutoj sjednici Odbora za politički sistem,pravosuđe i upravu je najavljeno i podnošenje amandmana na koje po Poslovniku Skupštine imaju pravo poslanici i Odbor. Svrha amandmana je da postupak po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, bude efikasan odnosno da građanin koji traži određenu informaciju, dođe do nje ali u skladu sa propisima i rokovima.Amandmansko djelovanje bilo je neophodno, pored navedenog razloga, i iz razloga potrebe usaglašavanja predloženog zakona sa drugim zakonima, prije svega novom Zakonu o upravnom postupku. Ne zaboravimo da shodno važećem ZUP-u drugostepeni organ, uvijek može odlučiti u meritumu, a shodno novom ZUP-u čija primjena počinje 1. jula ove godine, drugostepeni organ je svakako u obavezi da odluči u meritumu. Na sličan način usuglašen je sa ZUP-om veliki broj zakona, usaglašavanje je i dalje u toku, te, dakle, nije riječ ni o kakvom izuzetku. Naprotiv.Iz navedenog je, dakle, jasno da je neutemeljena tvrdnja o navodnim odlukama donijetim mimo očiju javnosti. Štaviše, o odlukama Odbora, javnost je informisana na sajtu Skupštine i dostavljanjem izvještaja odbora svim poslanicima", saopštila je Šćepanović.

Ona je istakla da je nesporno da je transparentnost rada institucija jedan od ključnih činilaca u borbi protiv korupcije, te da pravo na slobodan pristup informacijama mora biti propisano i efikasno sprovodivo.
Kako je dodala, jedan od ciljeva amandmanskih izmjena ovog Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama je omogućavanje efikasnosti u hitnosti odlučivanja, jer je u pitanju javni interes koji se mora ostvariti blagovremeno, efikasno i na adekvatan način. Kako je pojasnila, to znači, da prvostepeni organi koji posjeduju informacije koje su obavezni dostaviti po Zakonu, moraju raditi transparentno i postupati u skladu sa svojim nadležnostima.
Ipak Šćepanović navodi da primjena Zakona odnosno praksa, pokazala je da je prvostepeni organ, koji posjeduje informaciju, mogao „ćutanjem uprave“ prebacivati nadležnost na drugostepeni organ - Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Agencija, pak, s druge strane nije posjedovala informaciju što je u praksi dovodilo do odugovlačenja postupaka, a to nijesu bili ni cilj ni svrha Zakona.

"Amandmanskim djelovanjem postignuto je da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama unaprijedi svoj rad kao drugostepeni organ i učini postupak efikasnijim.Dakle, cilj nije bio, kako se tvrdi, onemogućavanje ili otežavanje procesa slobodnog pristupa informacijama već naprotiv njegovo efikasno sprovođenje.
Iz navedenog je jasno da ni jedna od tvrdnji MANSa nije istinita.Besmislene tvrdnje o tome da su amandmani navodno sračunati sa ciljem omogućavanja Vladi Crne Gore da skriva podatke nema svrhe komentarisati s obzirom, na činjenicu da je po relevantnim istraživanjima grupe nevladinih organizacija, uz podršku EK i američkog NDI, objavljenim prošlog mjeseca, Vlada Crne Gore ubjedljivo najtransparentnija Vlada u regionu sa rezultatom koji nije moguće ni osporiti ni u dogledno vrijeme dostići (Vlada CG 81,79%, ostale države regije između 52 i 61%).Kulminaciju besmisla u ovom MANS-ovom optuživanju poslanika DPS-a, kao što vidimo iz navedenog je da je ovakvim amandmanima omogućeno skrivanje podataka „bez sudske kontrole“, što je potpuno neosnovano kada  član 44 ovog Zakona propisuje sudsku zaštitu, odnosno da podnosilac zahtjeva ili drugo zainteresovano lice ima pravo na sudsku zaštitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni spor.", navela je Šćepanović.

Ona je podsjetila da su državni i ostali organi državne i lokalne uprave  dužni da odrede stepen tajnosti određenog podatka,što je materija precizno regulisana Zakonu o tajnosti podataka i drugim zakonima.

Prema tome, određivanje stepena tajnosti i šta se smatra tajnom određenog podatka propisano je Zakonima, i ne zavisi ni od čije samovolje ili političke odluke kako se insinuira u saopštenju MANS-a - ističe Šćepanovioć i dodaje da je Zakon  dostupan javnosti te da se u pomenute činjenice može uvjeriti svaki građanin. 

Poslanica je kazala i da je u ovom slučaju Rasprava pokazala da postoji još problema koji se odnose na primjenu zakona u praksi,koje treba na odgovarajući način riješiti.

"Propisi treba da omoguće jednostavan i efikasan uvid građana u podatke, odnosno slobodan pristup informacijama,međutim očigledno ,što praksa pokazuje, postoje zloupotrebe ovog prava, nastale zasipanjem administracije zahtjevima, ponavljanjem zahtjeva za već dobijenim informacijama, traženje preobimne dokumentacije zbog koje državni organi u zakonskom roku ne mogu odgovoriti,pa se stiče utisak u takvim slučajevima, da držani organi navodno neće da dozvole slobodan pristup.Poslanici DPSa će uvijek amandmanski djelovati na unapređenju postojećih zakonskih rješenja kao što se to desilo u konkretnom slučaju , u cilju obezbijeđivanja višeg nivoa pravne sigurnosti građana, odnosno ostvarivanja prava na Slobodan pristup informacijama od državnog organa blagovremeno i efikasno", zaključila je Šćepanović.