"Uvažajući dileme nevladinog sektora u vezi sa najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, još jednom napominjemo da cilj Ministarstva nikako nije da se onemogući ili obesmisli legitimno, Ustavom zajemčeno i međunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja. Cilj je da se pronađe adekvatan balans između prava jednih da protestuju i drugih građana da uživaju svoja prava, koja su im, takođe, Ustavom izagarantovana", saopštio je MUP.

Oni smatraju da Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama pokazuje određene manjkavosti u primjeni, zbog čega su, kako smatraju, nužne izmjene ne bi li se unaprijedila određena rješenja.

"Pravo mirnog okupljanja, sloboda mišljenja, iskazivanje bunta ili neslaganja neotuđiva su prava slobodnog čovjeka. Međutim, uživanje prava i sloboda zagarantovanih Ustavom, zakonom i ratifikovanim međunarodnim propisima, ne može se tumačiti u apsolutnom smislu, odnosno ne mogu se koristiti na način da ugrožavaju prava drugih. Kada govorimo o stepenu zaštite ljudskih prava i sloboda, smatramo da smo kao država najznačajnije rezultate postigli upravo na polju ljudskih prava", pojasnili su iz MUP-a.

Citirajući član 52 Ustava, po kojem se "jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu", iz MUP-a navode da to ne znači da je to apsolutno pravo, jer se, pojašnjavaju, u istom članu propisuje da se "sloboda okupljanja može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja nereda ili vršenje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine u skladu sa zakonom".

"Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama propisuje da je 'prostor prikladan za javno okupljanje, javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen, i na kojem okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda, zdravlja lica ili bezbjednosti imovine", saopštio je MUP.

S obzirom na to da je, kako navode, ovaj univerzalni princip narušen, "država je dužna da reaguje i spriječi zloupotrebu prava, koja je očigledna, da bi se ponovo uspostavila ravnoteža i omogućilo jednako uživanje prava svim građanima Crne Gore".

"Blokadom vitalnih saobraćajnica ugroženo je temeljno ljudsko pravo na slobodu kretanja, ugrožava se i sloboda preduzetništva, onemogućava se normalno obavljanje privredne djelatnosti, povećavaju se troškovi života. Važno je istaći da je usljed ovakvih situacija, koje se u poslednje vrijeme u kontinuitetu ponavljaju, ugrožen veoma značajan segment zaštite građana- rad i normalno funkcionisanje hitnih službi, kao što je služba hitne medicinske pomoći, vatrogasna služba, kojima mora biti omogućeno nesmetano kretanje u svakom trenutku i u svim djelovima grada, a od čije blagovremene reakcije zavise životi ljudi i njihova imovina", navodi se u reagovanju MUP-a.

Ukazuju da članovi važećeg zakona koje posebno ističu predstavnici nevladinih organizacija, uređuje " dužnost organizatora da omogući prolaz vozilama hitnih službi samo za potrebe tog javnog okupljanja, dok Zakonom nije uređena obaveza nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite građanima koji nijesu učesnici javnog okupljanja".

"Ministarstvo je jasno iskazalo želju da se po ovom pitanju konsultuje sa svim relevantnim, nacionalnim i međunarodnim činiocima i naukom, što je djelimično i urađeno. Takođe, konsultovani su i predstavnici NVO sektora, koji su na sastanku iskazali razumijevanje i želju da nastave sa daljim razgovorima na ovu temu, kako bi se postiglo, najbolje rješenje za Crnu Goru i njene građane.
Ovim putem, još jednom upućujemo poziv civilnom sektoru da svojim predlozima pomogne u donošenju rješenja koja će biti prihvatljiva za cjelokupnu društvenu zajednicu", zaključuje se u reagovanju MUP-a.