"U oblasti ekonomije jesmo postigli mnogo. Dekada od nezavisnosti je imala povećanje BDP za oko 70 odsto, prosječne penzije su povećane za oko 100 odsto, a plata za 70 odsto. Lideri smo u regionu po obimu investicija po glavi stanovnika. Imamo sjajan razvoj turizma u kome smo samo u prošloj godini dobili 20 novih hotela i po, fizičkim i finansijskim pokazateljima, najbolju turističku sezonu… Međutim, treba konstatovati i ekonomske i socijalne probleme, posebno na sjeveru, sa visokom nezaposlenošću, naročito među mladima. Neophodno je brojnim i stimulativnim mjerama zaposlenja, uz snažno ohrabrivanje nezaposlenih, stvoriti uslove za obezbjeđenje njihove egzistencije. Uz promjenu svijesti da svoju sudbinu ne treba da vežu za zaposlenje u državi, opštinama i profitabilnim preduzećima već da u preduzetništvu, posebno porodičnom, obezbijede svoju egzistenciju", ističe predsjednik Crne Gore za Pobjedu a prenosi Portal Analitika.

Vujanović ističe da je  članstvo u NATO-u nužnost Crne Gore.

"Na prostoru Balkana gdje je u prošlom vijeku bilo pet ratova - dva balkanska, dva svjetska od kojih je prvi počeo na ovom prostoru, pa do tragičnog raspada bivše Jugoslavije samo NATO bezbjednosni okvir daje realnu sigurnost. Nadalje, kao jedina država Jadrana i sjeverne obale Mediterana, koja je bila van NATO-a, po svom geografskom položaju pripadamo toj velikoj evroatlantskoj alijansi. Po svojim ekonomskim potrebama i političkom djelovanju jasno je da moramo biti okrenuti evroatlantskoj zajednici jer nam je ogroman interes snažnija ekonomska saradnja sa njenim članicama i veći politički ugled. Konačno: od 28 država NATO-a 22 su članice EU, od 10 građana država EU njih 9 živi u državama koje su članice NATO-a pa je ekonomska i politička komunikacija sa NATO članicama snažna preporuka ubrzanja evropskih integracija", kazao je on.

Predsjednik Crne Gore kaže da je tačno da je prije četiri godine saopštio da referendumom treba odlučiti o ulasku u NATO, ali da je to bilo prije četiri godine.

"Da li je igdje u svijetu moguće da gotovo dvije trećine parlamenta u programima stranaka kao stratešku potrebu vide članstvo u NATO-u, a da referendum o tome nema garanciju bar takve podrške? Moguće je u Crnoj Gori. Birači očigledno glasaju za partije iako ne prihvataju jednu od suštinskih vizija budućnosti koje te partije promovišu. Da li parlamentarni izbori u nekoj državi u susret članstvu u NATO mogu da izazovu toliko interesovanje da, u povodu planiranih aktivnosti terorizma, mogu da ishoduju optužnicom prema licima koja su i van Crne Gore? Mogu u Crnoj Gori! Tačno je da sam u TV duelu posljednjih predsjedničkih izbora saopštio, jasno i iskreno, da referendumom treba odlučiti o pristupanju NATO-u. Ali, to je bilo prije četiri godine. U međuvremenu smo imali višemjesečnu blokadu Podgorice i pokušaj nasilnog ulaska u Skupštinu u oktobru 2015. godine. Takođe, prema podnijetoj optužnici pokušaj terorističkog napada, pripreman na dan oktobarskih izbora 2016. godine radi formiranja vlasti koja bi bila protiv NATO-a što ozbiljnog i odgovornog građanina mora duboko da zabrine. Zar nakon svega toga organizovati referendum koji bi izvjesno donio nove tenzije, nove rizike ugrožavanja bezbjednosti i vrlo moguće reprizu onoga čemu smo jasno svjedočili?  Svi smo dužni da svoje stavove uskladimo sa realnošću", naveo je Vujanović.

Na pitanje kako gleda na događaje koji su pratili put Crne Gore u NATO, tj. na pokušaj terorizma 16. oktobra 2016. Vujanović kaže da prema stavu tužioca iz optužnice, prema pravosnažnim presudama za jedan broj učesnika ove organizovane kriminalne grupe, kao i viđenjima brojnih visokih zvanica evroatlantskih država, koji imaju saznanja i iz svojih bezbjednosnih službi, svakako se može konstatovati da je ovo bio jedan od najtežih političkih trenutaka Crne Gore posljednjih decenija.

"Ali, kao pravnik i krivičar iz vremena mog rada u Tužilaštvu, sudu i advokaturi, obavezan sam da izbjegnem rizik da svojim viđenjem ovaj krivični predmet iz sudnice izmještam u javnost i da poštujem obavezu nezavisnog i samostalnog pravosuđa da optužnicu riješi u sudu u skladu sa činjenicama i dokazima kojima raspolaže."

Predsjednik je istakao da su stavovi zvanične Rusijeu skladu sa izmijenjenim geostrateškim prilikama.

"Našu namjeru da budemo članice NATO-a, utvrđenu Deklaracijom o nezavisnosti iz juna 2006. godine i u polaznim osnovama našeg Ustava, vrlo smo jasno i otvoreno saopštili visokim zvanicama Rusije i od njih imali, najprije, stav da je to unutrašnja stvar Crne Gore i njeno suvereno pravo, uz, naravno, njihov negativni odnos prema proširenju NATO-a. Nakon novog geopolitičkog konteksta i prekida saradnje Rusije i NATO-a iz aprila 2014. godine, a u povodu poznatih događanja u Ukrajini, stav zvanične Rusije se promijenio. Dakle, promijenjeni odnos Rusije prema Crnoj Gori direktna je posljedica izmijenjenih geopolitičkih prilika", kazao je Vujanović za Pobjedu.