Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Dina Bajramspahić za Kodex kaže da nema  nema jednostavnog odgovora na pitanje da li treba otvoriti dosijea ANB i da je neophodan širi društveni konsenzus oko toga da li je to potreba našeg društva.

-Pozitivna strana bi bila suočavanje sa prošlošću, posebno sa dijelom represivnog karaktera i komunističkog perioda a naravno i sistema koji je uslijedio. Oba sistema su imala neopravdanih žrtava, između ostalog, lica koja su bila pod nadzorom zbog svojih političkih stavova, iako su imali Ustavom garantovana prava na slobodu govora i mišljenja.- konstatuje Bajramspahić.

Veliko je pitanje šta se sve akumuliralo za, maltene, sedam i više decenija rada tajne službe.  Razlika između pojedinca koji predstavlja i ne predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost, kaže istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Dina Bajramspahić, nije u stavovima nego u metodama kojima se želi postići određeni cilj, i samo ako su metode nasilne, ANB ima zakonom propisanu nadležnost da takvo djelovanje dokumentuje i prijavi nadležnim organima.

-Međutim, razlog zbog kojeg treba oklijevati u otvaranju dosijea je sumnja u potpunu tačnost podataka u dosijeima, zbog čega pojedini građani mogu biti potpuno neopravdano oklevetani, bilo da su okarakterisani kao potencijalno rizični zbog određenog djelovanja, bilo da su navedeni kao saradnici službe.- poručuje Bajramspahić.

Bajramspahić konstatuje da je obavještajni rad je u značajnoj mjeri subjektivan jer je u pitanju nečija interpretacija i tumačenje našeg djelovanja. Upravo iz tog razloga je zakonom propisana sudska i parlamentarna kontrola obavještajne službe, kao i nadzor od strane nezavisnih institucija, kao što su Omdbusman i Agencija za zaštitu ličnih podataka. Međutim, u Crnoj Gori, uprkos dobrim zakonskim osnovama za kontrolu, nije razvijena praksa nadzora i nijedno od navedenih tijela ne vrši redovne kontrole.

-Budući da ne vjerujem da ima ikakvih izgleda da dođe do otvaranja dosijea, jer ne vidim da postoji kritična masa građana koji bi vršili pritisak na vlast da se tako nešto desi, mislim da je neophodno da nadzorna tijela počnu da rade svoj posao i umjesto nas građana vrše nadzor nad ANB, u prostorijama ANB, kontrolišući svaki papir i svaku operaciju kao što je zakonom propisano.- poručuje istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Dina Bajramspahić.

Iako su zemlje Evropske Unije vršile pritisak na zemlje Bivše Jugoslavije, Srbija i Crna Gora ni dan danas ne otvaraju dosijea tajnih službi dok u Hrvatskoj građanin može da, shodno zakonu, dođe i provjeri da li su službe o njemu vodile tajni dosije.