-U proteklom petogodišnjem periodu najviše slučajeva je zabilježeno 2014. godine kada je 43 ljudi u Crnoj Gori oboljelo od hemoralgične groznice sa bubrežnim sindromom, kako se ova bolest u nauci naziva. U svim ostalim godinama broj oboljelih bio je manji od dvocifrenog a u 2016. godini zabilježena su dva slučaja. Tokom ove godine zabilježen je jedan slučaj oboljevanja.-predstavlja za portal Kodex podatke Instituta za javno zdravlje dr Nebojša Sekulić, specijalista epidemiolog.

Sekulić navodi da je klinička slika ovog oboljenja polimorfna, ispoljava se akutnim febrilnim stanjem sa čestim javljanjem hemoragičnog, prvenstveno bubrežnog sindroma. Varira od teške, tipične, do lake i atipične forme, što otežava dijagnozu.

- Letalitet se kreće između 0,5 i 10% a dijagnoza se postavlja na osnovu kliničko-epidemioloških kriterijuma i potvrđuje nalazom specifičnih antitijela u serumu bolesnika. Bolest sa simptomima sličnim HGBS je opisana u kineskim medicinskim spisima koji su stari više od hiljadu godina. Sadašnji naziv - hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS) je usvojila SZO, 1982. godine, a potiče od ruskih autora.- navodi Sekulić za portal Kodex.

Povišena tjelesna temperatura jedan od simptoma bolesti

Rezervoar i izvor zaraze Hantavirusa, uzročnika hemoralgične groznice, su različite vrste malih sisara koji žive u polju, šumi i na livadama. Na našim prostorima, u ruralnim područjima, rezervoar infekcije je najčešće poljski miš i riđa voluharica, dok u urbanim kao rezervoar dominira sivi i crni pacov.

-Od HGBS oboljevaju, skoro isključivo, osobe koje borave na katunima i u šumi, zbog sječe šume, kosidbe ili branja šumskih plodova (jagoda, borovnica) kao i konzumiranja zaražene hrane. – konstatuje Sekulić, specijalista epidemiolog.

Zato je i pojava hemoralgične (mišije) groznice vezana najčešće za Sjever Crne Gore.Što je lako razumjeti jer su prirodna žarišta mjesta u prirodi gdje borave mišoliki glodari zaraženi virusom i svojim izlučevinama kontaminiraju područje. Najlakše se zaštititi tako što ćete izbjegavati takva područja.

-Izbjegavati boravak u bujnoj vegetaciji niskog rastinja (gdje se glodari razmnožavaju) i terene koji su izrovareni mišijim rupama. Životne namirnice i vodu za piće obavezno zaštititi od glodara, naročito za vrijeme boravka u šumi, polju, vikendici, na izletu i drugim mjestima u prirodi. Ne ostavljati ih direktno na zemlju! Voće i povrće koje je moglo da bude zagađeno izlučevinama glodara prije upotrebe obavezno oprati higijenski ispravnom vodom. Ne konzumirati vodu iz neuredjenih šumskih izvora i bara, jer mogu biti kontaminirani. Prati ruke prije jela vodom, ili ih očistiti vlažnim maramicama za dezinfekciju.Redovno uklanjati otpatke hrane, a mjesto za prikupljanje otpadnih materija zaštititi od pristupa glodara.- navodi za Kodex neke od mehanizama zaštite epidemiolog Instituta za javno zdravlje, Nebojša Sekulić.

Sekulić dodaje i da je saradnja i komunikacija sa instututima u regionu, kada su u pitanju zarazne bolesti, konstantna i na visokom nivou.