Ocjenu ustavnosti su inicirali poslanici SNP-a Srđan Milić i Danijela Pavićević, te DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević, Ljiljana Đurašković, Janko Vučinić, Predrag Bulatović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Milutin Đukanović, Vera Bulatović, Budimir Aleksić, Jovan Vučurović, Marina Jočić i Milun Zogović.

Poslanici tvrde da usvajanje Zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom, odnosno da nije ispoštovana procedura koju propisuje najviši pravni akt u pogledu potrebne većine za njegovo usvajanje.

Podsjećaju kako je zakonom čiju ocjenu ustavnosti traže, propisano da su strane saglasne "da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih; i da će shodno tome, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava na pojedinačnu ili kolektivnu samodbranu priznatog članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, pomoći Strani ili Stranama koje su napadnute, preduzimajući odmah,pojedinačno i zajedno sa drugim Stranama, mjere koje se smatraju potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja bezbjednosti sjevernoatlanskog područja. Svaki takav oružani napad i sve mjere preduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Takve mjere će prestati kada Savjet bezbjednosti preduzme mjere potrebne za ponovno uspostavljanje i održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.".

Podnosioci inicijative smatraju da usvajanje navedenog zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom kao najvišim pravnim aktom, odnosno da nije ispoštovana procedura u vezi s potrebnom većinom za usvajanje zakona zbog čega se isti, kako kažu, "sa stanovišta najvišeg pravnog akta, mora smatrati neusvojenim i ne može proizvoditi pravne posljedice".

"U članu 91 Ustava propisano je da u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama. Nedvosmisleno je jasno da usvojeni zakon uređuje pitanje upotrebe jedinice Vojske Crne Gore, jer shodno članu 5 Sjevernoatlanskog ugovora, napad na jednu članicu NATO-a, se po automatizmu smatra napadom i na ostale članice, čime se stiču uslovi da te članice odgovore čak i oružano na takve napade. S tim u vezi, za usvajanje ovog zakona, shodno Ustavu Crne Gore, bilo je potrebno obezbijediti većinu poslanika koju propisuje član 91, odnosno dvotrećinsku većinu u prvom krugu ili prostu većinu u drugom krugu". navodi se u saopštenju.

Istakli su da je sporni zakon usvojen sa većinom od ukupnog broja poslanika u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore, odnosno većinom od 46 poslanika.

"Gledajući sa ustavnopravnog stanovišta, nije postojala potrebna većina, odnosno kvorum za održavanje te sjednice. Samim tim, ukoliko nije postojao kvorum, logično je da Skupština nije mogla da zasijeda u skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine Crne Gore, i da su odluke koje su usvojene na takvoj sjednici ništavne do stepena apsolutnosti. Ukoliko bi ovaj zakon ostao na pravnoj snazi to bi predstavljalo brutalno kršenje Ustava Crne Gore i člana 91 jer nije ispoštovana propisana procedura u pogledu potrebne većine za usvajanje zakona kojim se reguliše upotreba oružanih snaga. Nadalje, to bi značilo i da će svaka upotreba snaga Vojske Crne Gore, shodno članu 5 Sjevernoatlanskog ugovora i za potrebe NATO-a, biti ustavno i pravno neutemeljene jer nisu ispoštovane norme nacionalnog zakonodavstva", navode poslanici u inciijativi.

Izvor:Rtcg.me