“Fond, čije je pokretanje u septembru 2016. najavio predsjednik Junker i koji je u decembru 2016. podržalo Evropsko vijeće, koordiniraće, dopuniti i povećati nacionalna ulaganja u istraživanja u području odbrane, razvoj prototipova i nabavu odbrambene opreme i tehnologije.” navodi se u saopštenju Brisela.

I dok se u Crnoj Gori još na sve strane priča o ulasku u NATO, iz Evropske unije jasno stavljaju do znanja da taj kolektivni sistem odbrane nije jedino i najbolje rješenje za države članice EU.

„Ljudi su širom Evrope zabrinuti za vlastitu sigurnost i sigurnost svoje djece. Dok sarađujemo s NATO-om, moramo pokazati da samostalno možemo više i bolje. Danas pokazujemo da riječi sprovodimo u djela. Fond će djelovati kao katalizator za snažnu evropsku odbrambenu industriju koja će razvijati vrhunske i potpuno interoperabilne tehnologije i opremu. Države članice i dalje će imati ključnu ulogu, ali će od svojeg novca imati više koristi i u krajnjem povećati svoj uticaj,” objasnio je potpredsjednik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jirki Katainen.

Osim bezbjednosnih, postoje i ekonomski razlozi. Procjenjuje se da se zbog nedovoljne saradnje država članica u području odbrane i sigurnosti godišnje gubi 25 – 100 milijardi eura. Sa 80 % javnih nabavki i više od 90 % istraživanja upravlja se na nacionalnom nivou. Udruživanjem javnih nabavki moglo bi se uštedjeti i do 30 % godišnjih rashoda povezanih s odbranom.

„Evropa mora postati garant sigurnosti. Fond će podržati zajednička istraživanja u području odbrane i zajednički razvoj odbrambenih kapaciteta.” rekla je komesarka EU Elzbieta Bienkovska, zadužena za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća.

Nedovoljna saradnja država članica EU dovodi i do taktički nedovoljno dobrih rješenja koja utiču na sposobnost razmještanja odbrambenih snaga. U EU postoji 178 različitih oružanih sistema, za razliku od SAD-a, gdje ih je 30. U EU postoji 17 različitih vrsta tenkova, a u SAD samo jedna. U Evropi postoji više proizvođača helikoptera nego vlada koje ih mogu kupiti.

Počevši 2017., EU će prvi put ponuditi bespovratna sredstva za zajednička istraživanja u području naprednih tehnologija i proizvoda u području odbrane koja će se u potpunosti finansirati iz budžeta EU. Predviđen je sljedeći plan finansiranja: za 2017. dodijeljeno je 25 miliona eura, a do kraja 2019. osiguraće se ukupno 90 milion. Za period nakon 2020. U EU planiraju opsežniji program, s procijenjenim godišnjim budžetom od milijardu eura, kojim će se “podstaći nacionalno finansiranje uz očekivani petostuki multiplikacijski učinak. Program bi, stoga, mogao dovesti do ulaganja u razvoj odbrambenih kapaciteta u ukupnom iznosu od 5 milijardi EUR godišnje nakon 2020.” objasnili su iz Brisela.