Događaj je otvorila predsjednica organizacije Milica Žugić, a on predstavlja dio projekta koji realizuje European Youth Press (EYP), a finansira Evropska omladinska fondacija Savjeta Evrope u zemljama učesnicama: Jermeniji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Moldaviji, Slovačkoj, Ukrajini i Crnoj Gori. 

Lokalni događaji biće održani u svakoj od zemalja učesnica, a za cilj imaju istraživanje nacionalnih i lokalnih pitanja o korupciji, osnaživanje mladih novinara za borbu protiv korupcije, profesionalno izvještavanje o tome i razmjenu iskustava i najboljih praksi i kapacitet javnosti da se bori na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Lokalni događaji su, kako su naveli u saopštenju, od suštinske važnosti jer će lokalni uvid biti dodat u širu sliku korupcije u Evropi i obezbijediti forum ključnih aktera uključenih u prevenciju i borbu protiv korupcije.

"Dodaće nacionalnu i lokalnu dimenziju diskusiji o korupciji i omogućiti svojim učesnicima da shvate kako korupcija može biti sveprisutna i kako to utiče na svakoga u svakodnevnom zivotu. To će takođe inspirisati na preduzimanje akcije protiv koruopcije na dnevnoj osnovi. Dugoročna strategija za odvraćanje i prijavu korupcije ne može postojati bez produbljivanja i detaljnog uvida u svoje specifičnosti i osjetljivosti u lokalnim kontekstima", sapšteno je iz Mladiinfo.

Na samom početku bilo je riječi o projektu koji je sastavljen iz tri dijela: Prvi dio je obuhvatao trening u Antverpenu (Belgija) koji je održan u martu i trajao je dva dana, drugi dio je predstavljen danas na panel diskusiji i treći dio se organizuje i Vilnijusu u Litvaniji gdje će se održati još jedan trening. 

„U Belgiji smo radili nacrt priručnika gdje smo učili o izvještavanju o korupciji, tome kako se vrši izvještavanje, kako se nalaze izvori, kako se možemo zaštiti onlajn i kako to sve možemo nekome predstaviti", kazala je učesnica projekta Ivana Srećković.

Ona je dodala da je drugi glavni proizvod projekta ACRP, odnosno platforma na kojoj će se naći priručnik, blog, video materijali, podaci i statistika o korupciji, kalendar dešavanja, forumi i interaktivna mapa.

Panelisti su bili novinari Vladimir Otašević iz Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – Lupa i Marko Vešović, novinar dnevnog lista "Dan". Oni su učesnicima govorili o istraživačkom novinarstvu u Crnoj Gori, kao i preprekama sa kojima se susrijeću.

Vlado Otašević je kazao da se novinari rijetko odlučuju na bavljenje istraživačkim novinarstvom, radi postojanja brojnih prepreka.

"Istraživačko novinarstvo je rizičan posao, koji nosi veliku odgovornost. Na prvom mjestu je novinarima ugrožena bezbjednost. Svi znamo za napad na novinara Tufika Softića koji i dalje nije rasvijetljen. On je čak i tužio u Strazburu državu za nezastupanje u tom slučaju. Ne smijemo zaboraviti ni ubistvo Duška Jovanovića. Osim toga, istraživačko novinarstvo je jako loše plaćeno, što ne motiviše mlade ljude da se bave ovim poslom", kazao je Otašević.

Njegovo mišljenje dijeli i Vešović koji smatra da je jedan od glavnih razloga zašto se malo ljudi bavi istraživačkim novinarstvom politički problem, odnosno to što Crna Gora nije mijenjala vlast od pada Berlinskog zida. Dodaje da su neki od problema i to što informacije često nijesu dostupne, kao i netransparentnost nekih institucija.

„Danas se teško može doći do povjerljivih podataka, to ne polazi za rukom ni policajcima, a kamoli novinarima, jer su te informacije pod velikim velom tajne", tvrdi Vešović. 

On je objasnio da čak i kada napiše neku istraživačku priču novinar teško da može dokazati da je ona u potpunosti tačna, jer ne posjeduje ekskluzivan pristup informacijama, osim onima koje se nalaze na internetu.

„Uloga novinara nije da ruši nečiju privatnost, zloupotrebljava podatke o ličnosti već upravo suprotno. Trenutno je novinarstvo u našoj zemlji jako loše pozicionirano, jer izlaže novinare riziku, a honorar koji dobijaju je jako mali što je neproporcionalno u odnosu na odgovornost koju povlači sa sobom", mišljenja je Vešović.