U okviru kampanje Vlade Crne Gore i UNICEF-a „Zaustavimo nasilje“, u Eko zgradi UN-a u Podgorici, govorilo se o etičkom izvještavanju o pravima djeteta i preporukama za crnogorske medije.

Benjamin Perks, predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori, kazao je da „dobrobit sve naše djece i dalji prosperitet, sigurnost i razvoj svakog društva traže promišljenu raspravu o djetinjstvu u svim medijima“.

„Takva rasprava mora biti zasnovana na najboljim i najsavremenijim globalnim saznanjima o djetinjstvu, koja će informisati roditelje, nastavnike, kreatore politika i druge važne aktere kako da stvaraju bolje društvo za svu djecu. Mediji takođe imaju važnu ulogu u razbijanju tabua o nasilju, zanemarivanju i seksualnom iskorištavanju djece“, kazao je Perks, javlja Anadolija.

Perks:Voditi promišljenu raspravu o djetinjstvu

Ministar kulture Janko Ljumović poručio je da djecu treba zaštiti kada su predmet medjskog i novinarskog izvještavanja. 

„To polje je uređeno standardnim i mjerama koje su propisane u zakonu, kao i Kodeksom novinara Crne Gore. Nadam se da će aktivnosti i mnogobrojna istraživanja o djeci u medijskom ogledalu Crne Gore doprinijeti jasnijem definisanju standarda i etičkih kodova“, kazao je Ljumović.

Profesorica Lidija Vujačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore uradila je analizu izvještavanja crnogorskih medija o nasilju nad djecom. Ona, između ostalog, ukazuje na potrebu crnogorskih medija da dublje analiziraju probleme, nalaze adekvatne sagovornike koji nude tehnička, a ne samo deklarativna rješenja, kao i da u kontinuitetu izvještavaju o ovim temama poštujući pri tom pravo na privatnost.

Analiza je obuhvatila 1.063 medijske objave koje se tiču djece, a koje su objavljene tokom aprila i maja prošle godine. Od toga se 220 objava ili jedna petina bavila nasiljem nad djecom. Najviše se izvještavalo o vršnjačkom nasilju, a najmanje o seksualnom zlostavljanju djece, što, po riječima Vujačić „ukazuje da je seksualno nasilje još uvijek tabu tema u crnogorskoj javnosti, kao i da novinari istraživači još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti ili, pak, senzibilnosti da kompleksnije obrade ove najdelikatnije i najtraumatičnije teme.“

„Kada je u pitanju vršnjačko nasilje, pojavljuju se inicijali žrtve. Kada je u pitanju siromaštvo, mediji objave ime i prezime i fotografiju djeteta. Na taj način krše pravo na privatnost. Iza toga je možda dobra namjera, ali za posljedicu imamo da je dijete na neki način etiketirano. Izuzetno je složena ta tematika, tu su emocije kada su najmlađi u pitanju. U nekim drugim oblicima nasilja, mediji nisu objavljivali ime djeteta, ali objave ime roditelja, škole. U maloj sredini, lako je posložiti sve kockice, kako bi se došlo do identiteta“, kazala je Vujačić, prenosi AA.

U preporukama analize se kaže da bi mediji trebalo prvo da upoznaju javnost sa uzrokom nastanka problema, potom predlogom institucionalnog rješenja problema i evaluacijom učinjenog rada, kao i da traže stručne sagovornike, prate mjerljive pokazatelje uspjeha, adekvatnu primjenu zakona i rad naročito onih koji su profesionalno tj. institucionalno odgovorni.