Kao Ulcinjanin koji je odrastao pored mora, Knežević teško može da prihvati pravnu situaciju u kojoj se krivično djelo držanja dinamita ozbiljnije sankcioniše od upotrebe.

Taj pravni nonsens, kako kaže Knežević, uočava se samom analizom člana 326 Krivičnog zakonika koji normira sankcije za krivično djelo nezakoniti ribolov i član 403 koji se odnosi na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

"Prostim upoređenjem dolazi se do situacije u kojoj je posjedovanje eksploziva teže kažnjivo nego kada eksploziv upotrijebite", kaže sagovornik Pobjede i dodaje da to govori i o odnosu prema moru i živom svijetu u njemu.

Pojašnjava da se u članu 403, stavu prvom, Krivičnog zakonika precizira da „ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, nosi ili drži vateno oružje, municiju i eksplozivne materije kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine“.

"Dakle, definisana je donja granica za izricanje kazne od tri mjeseca. Sa druge strane, član 326 za upotrebu eksploziva u nezakonitom krivolovu predviđa blažu kaznu. Naime, navodi se da „ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili načinom štetnim za razmožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju kazniće se zatvorom do tri godine“. To znači da nema donje granice za kaznu, pa ona može biti i minimalna zakonska od 30 dana. U praksi se ni to ne događa", podsjeća Knežević.

Kao dodatni razlog za neophodno ujednačavanje kaznenih normi, Knežević ukazuje na situaciju u kojoj je za neovlašćeno posjedovanje posebnih vrsta eksplozivnih materija, čije je držanje i nabavka građanima potpuno zabranjeno, poput trotila ili nekih vojnih eksploziva, predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

"U praksi se događa da krivolovci i dinamitaši zabranjenim trotilom ubijaju ribu i mogu, prema odredbama člana 326, biti kažnjeni sa onih 30 dana, što je za brigu", upozorava Knežević. On precizira i da se neke druge vrste krivolova pogrešno u javnosti percipiraju kao prekršaj, poput noćnog ronjenja uz pomoć boca i podvodne puške.

"Prekršaj je ako prekoračite granice upotrebe nekog legalnog sredstva, lovite u zabranu ili slično. A korišćenje ronilačkih boca i podvodne puške zajedno tretiraju se kao krivično djelo. To je situacija u kojoj krivolovci doslovce „beru“ plemenite vrste ribe, kao u prodavnici, i može da se podvede pod član 326. Korišćenje aparata za disanje krivolovcima daju mogućnost da dugo ostanu pod vodom, a riba zaslijepljena lampom ne mrda, pa se efekti takvog ronjenja samo mogu zamisliti",ističe Knežević.

Hrvatski novinar koji piše o moru Boris Bulić kaže da su upotreba dinamita u ribolovu, te korištenje boca, odnosno autonomnog ronilačkog aparata za lov ribe, krivična djela koja podliježu krivičnom zakonu.

"Za njih je predviđena kazna zatvora koja se određuje u skladu sa zakonikom i počinjenom štetom", ističe Bulić.

Tako su, prema njegovim riječima, nedavno na kaznu od sedam i deset mjeseci zatvora osuđena dva ribara koja su u blizini Paškog mosta dinamitom lovila i sakupljala ubijenu ribu.

"Još jedan potresni slučaj koji se zbio u istom akvatoriju, a u kojem je od posljedica bacanja dinamita smrtno stradao ronilac, za ribara kriminalca je završio takođe zatvorskom kaznom u trajanju od 4 godine i 11 mjeseci. Dakle, takve se protivzakonite radnje u pravilu procesuiraju u skladu sa strogim zakonskim odredbama", kaže Bulić.