Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade u sastavu: predsjednik Gojko Kastratović, i članovi prof.dr Ilija Vujošević, prof.dr. Igor Lakić, mr Miomir Vojinović i prim.dr sci.med Asim Dizdarević, donio je Odluku o dobitnicima za 2017. godinu i to:

-Miodragu Šćepanoviću, vajaru, za dvije samostalne izložbe u prethodne dvije godine;
-dr Davidu Kaljaju, za posebne rezultate za prethodne dvije godine;
d-r Svetozaru Saviću, za monografiju „Crnogorska ampelografija“.

„Ako postoji trenutak, dan i sudbinski čas koji kroz vrijeme sabira Crnogorce, sa svim iskonskim razlikama u nacionalnom, vjerskom i kulturološkom smislu – to je 13. jul. Ako postoji datum koji okuplja sve generacije od najmlađih do najstarijih, sa svim razlikama u egzistencijalnom, klasnom i ideološkom smislu – to je, svakako, 13. jul. Ako postoji datum na koji su ponosni svi građani sjevera i juga, istoka i zapada, onda nema sumnje da je to 13. jul.

To nije samo datum, već paradigma crnogorske slobodne nacije i crnogorskog slobodnog građanina. Nit koja je protkana kroz tradicionalnu i savremenu Crnu Goru", kazao je predsjednik  Skupštine Ivan Brajović.

On je istakao da je 13. jul vizija koja objedinjuje ratničku i mirnodopsku Crnu Goru.

"Oltar kome pristupaju svi kojima je domovina iznad sitnosopstveničkih interesa. Agora za kojom ne sjede vitezovi okruglog stola, već dalekovidi ljudi koji vjeruju u rad, progres i budućnost.

13. jul je legenda i mit koji živimo još od 1878. kada smo na Berlinskom kongresu dobili potvrdu nezavisnosti, što nije ni bilo sporno! I od koga smo je dobili i ko je osporava – upitali su se knjaz Nikola Petrović i tadašnja Crna Gora, ranjena u još jednom iscrpljujućem ratu u nizu? Mi smo je imali, ali su je velike sile verifikovale. I ko je to mogao pitati i reći osim onaj koji je slobodan. A Crna Gora je bila slobodna i tada i danas. Ali i 13. jula 1941. kada je rekla NE pruženoj ruci fašizma i postala svetionik narodno-oslobodilačkog otpora i ustanka među slovenskim, evropskim i svjetskim narodima", saopštio je Brajović na dodjeli nagrada.

Prema njegovim riječima, daleko od toga da su crnogorske istorijske odluke bile uvijek ispravne, ali su, ipak, u najvažnijim momentima bile temeljne i napredne.

"Prije svega u Prvom i Drugom svjetskom ratu. No, nije ništa manje istorijski ispravna odluka da u bunilu raspada SFRJ Crna Gora ostane po strani, i onako egzistencijalno uzdrmana i nestabilna postane utočište i dom desetinama hiljada izbjeglica iz ratom zahvaćenog jugoslovenskog područja. Jeste da nijesmo gorjeli na vatri balkanskog pakla, ali smo bili zagušeni dimom. Ili, sa ponosom mogu istaći, važnu odluku 1999. godine kada je opet Crna Gora ostala sačuvana između dvije vatre - retrogradne hermetičnosti i galopirajućeg globalizma. I opet je Crna Gora pružila utočište i dom hiljadama izbjeglica i pokazala se kao dobronamjerni partner svjetskim silama. I tada i danas sam govorio da moramo biti u svakoj prilici i izazovu osviješćeni, a ne ostrašćeni. Od tog posijanog sjemena danas žanjemo plodove u evroatlantskim integracijama.

Na svim crnogorskim putevima, jasnim i onima u magnovenju, postojali su ljudi koji su znali kako. Govorili kamo. Prije ili kasnije ispaštali ili nagrađivani za svoje stavove i vizije. Sputavani ili motivisani u svojim djelanjima i djelima. Kako ko i kako koji. Ali su postajali oni koji su bili, jesu i biće ogledalo i putokaz napredne Crne Gore. Izdanci starih maslina i hrastova na čijim korijenima niču mladice savremene Crne Gore. Intelektualne i radničke. Savremene i svevremene. Danas su oni nagrađeni. Juče su drugi. Sjutra će treći... Ali svi oni dobro znaju da ponijeti 13julsku nagradu znači nositi biljeg Crne Gore. Nositi breme izazova i odluka... I radujem se što su upravo ovi ljudi: Miodrag Šćepanović, David Kaljaj i Svetozar Savić postali znamenitost znamenite Crne Gore", kazao je predsjednik Skupštine.

On je kazao da je rad na prosvjećivanju najveći zadatak jednog društva.

"Kultura, nauka i umjetnost čine zemlju prepoznatljivom, ostavljaju trajno svjedočanstvo duha jednog vremena, talenata jednog područja. Narodi sa naukom i umjetnošću visoko kotiranima u društvu, ponosno čuvaju svoj identitet, ali su jednako tako vizionarski okrenuti budućem razvoju svoga društva. Prosvjećenija Crna Gora biće još poželjniji dom za sve njene građane.

U to ime, dobitnicima Trinaestojulske nagrade zahvaljujem na tome što stvaraju među nama, čestitam i želim im dug umjetnički i naučni rad, doprinos u dugom i prosperitetnom napretku Crne Gore u XXI vijeku", zaključio je Brajović.