On u intervjuu za agencijua Anadoliju (AA) govori još i o bojkotu parlamenta od opozicije, najavljuje izmjene poslovnika u dijelu kažnjavanja poslanika za nekulturno ponašanje, a u susret zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini poručuje da se raduje posjeti Sarajevu i ocjenjuje da je Crna Gora primjer dobrog susjeda. 

Od dana održavanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16.oktobra 2016. godine, crnogorska opozicija bojkotuje rad Skupštine Crne Gore, zbog dešavanja na izborni dan. Brajović poručuje da opozicionari bojkotuju rad parlamenta, ali ne i plate i ostale benificije. 

„Možemo reći da je politička situacija u Crnoj Gori stabilna. Naravno, kada govorimo o parlamentu, ne možemo ne konstatovati činjenicu da imamo bojkot od strane opozicije, ali i to je pitanje da li je to pravi bojkot. Ja uvijek volim da kažem da je to bojkot svojih obaveza, a ne privilegija. Poslije izbora 16. oktobra, opozicija je pokušala da na svoju stranu pridobije predstavnike manjinskih partija i da na taj način formira vlast. Da su u tome uspjeli, ovi izbori bi bili najregularniji, najdemokratskiji, najlegalniji svih vremena. Kako su manjinske parije sa DPS-om i Socijaldemokratama konstituisale vlast, onda su oni proglasili bojkot. Pri tome, verifikovani su njihovi mandati u parlamentu, niko se nije bunio zbog toga. Takođe, oni uredno primaju svoje plate, dobijaju sredstva za finansiranje poslaničkih klubova, koriste vozni park Skupštine Crne Gore, koriste plaćene telefone. Znači, ništa od tih privilegija oni ne bojkotuju. A, povremeno dođu u parlament, SDP kada je bilo glasanje oko NATO-a, ili kada je bila rasprava o imunitetu poslanika Medojevića, onda se vratio DF i poslanik Damjanović. Tako da ja kažem da oni ne dolaze na posao, a ne govorim o tome da oni bojkotuju parlament“, kaže Brajović. 

On poručuje da je parlament mjesto za dijalog.

„Vrlo je važno da konstatujem da niko od međunarodnih zvaničnika ni jednom riječju nije opravdavao bojkot. Svi su govorili ono o čemu mi govorimo, da je parlament središnje mjesto za diskusiju u nekoj zemlji i rasprava treba da se vodi u parlamentu. Kada dođu u parlament, onda možemo razgovarati o bilo čemu, možemo pokretati razna kontrolna saslušanja, parlamentarne istrage, ali nema nikakve potrebe niti spremnosti da izađemo u susret nekom njihovom uslovljavanju da bi se oni vratili u parlament. Ne mogu se organizovati izbori sve do tada dok opozicija ne dobije te izbore. Sljedeći naši izbori su 2020. godine, a naravno u parlamentu možemo da razgovaramo o svim aktuelnim problemima crnogorskog društva i da ih rješavamo na najbolji mogući način“, kaže Brajović. 

Poslanici vladajuće većine u ovom periodu rade na izmjenama poslovnika Skupštine Crne Gore u dijelu kažnjavanja poslanika za nekulturno ponašanje. Povoda za ovakvo nešto je više, a posljednji su vrijeđanje poslanika DF-a na sjednici Administrativnog odbora i nemile scene iz februara, kada je u holu parlamenta umalo došlo do fizičkog obračuna poslanika DF-a i DPS-a. 

„Mislim da postoje inicijative, razni prijedlozi za promjene poslovničkih odredbi. Moram da vam kažem da bih ja bio najzadovoljniji kada bi poslovnik mijenjali u prisustvu svih poslanika. Vjerovatno do toga neće doći pa ćemo prići zasad više sankcionisanju nekorektnog ponašanja na sjednicama parlamenta, a kasnije ćemo vidjeti i o nekim širim zahvatima. Ako neko remeti sjednice, a do sada smo imali poslovničku mogućnost oduzimanja riječi, udaljavanje sa sjednice, opomena. Međutim, sada bi udaljavanje sa sjednice izazivalo finansijske kazne za poslanike koji dobiju takvu kaznu. I nažalost, nikad nisam bio pristalica takvog disciplinovanja poslanika, ali izgleda da je to kod nekih poslanika nužno“, kaže čelnik crnogorske Skupštine. 

Članstvo u NATO-u i EU-u strateški interes 

Brajović je kazao da je Crna Gora svoje strateške interese bazirala na povratku nezavisnosti i ulasku u NATO i EU. 

„Crna Gora je 5. juna primljena u članstvo u NATO, a 7. juna se zavijorila naša zastava na mjestima gdje treba da se zavijori. To je izuzetno važan cilj za Crnu Goru, zato što je na taj način Crna Gora osigurala svoju bezbjednost, stabilnost, svoj integritet i mislim da ugrožavanje svega toga nije lako izvesti. S druge strane, mislim da je to dobra okolnost za region, zato što pokazuje da odgovoran i predan rad na pitanjima evroatlantskih integracija urodi plodom, pa je to dobar putokaz za zemlje koje imaju takve ambicije, kojim putem treba da idu da bi to ostvarili“, ističe Brajović. 

Brajović: Gora osigurala svoju bezbjednost i stabilnost/Foto:AA

Zato će sada, prema njegovim riječima, biti fokus na ispunjavanje obaveza i članstvo u EU. 

„Sada nam ostaje puna posvećenost ka tom trećem velikom cilju, ka članstvu u EU. I dok nam se za NATO žurilo da to bude juče, a ne danas, za članstvo u EU mi možemo da kažemo da svakim danom radimo na tome i svakim danom postižemo određene standarde. Mislim da je to važno zbog kvalitetnijeg života naših građana. A kada će samo članstvo doći, to ne zavisi samo od nas. Da li će to biti 2020. ili 2021. godine, to i nije toliko važno. Ono što je nama važno jeste da se na putu ka EU ocjenjuje pojedinačno napredak svake države“, kaže Brajović. 

 Sankcije od Rusije očekivane 

Na pitanje kako ocjenjuje uvođenje sankcija Crnoj Gori od Rusije, među kojima je i zabrana ulaska najvišim državnicima Crne Gore u ovu zemlju, Brajović ističe da nešto tako nije bilo neočekivano. 

„Na ovom putu evroatlantskih integracija niste uvijek bili u prilici da donosite lake odluke. Nekad ste morali da donesete odluke koje su komplikovane, ali ako imate određeni cilj i ako ste usmjerni da ostvarenje cilja, jer smatrate da je od najvećeg interesa za vašu državu, onda idete tim putem bez razmišljanja i kalkulisanja. Tako je bilo kada smo priznali Kosovo 2008. godine, znali smo da to neće biti baš tako dočekano od strane Srbije. Ili kada smo se pridružili sankcijama EU prema Rusiji. Smatrali smo da treba da pratimo politiku saveza u kojem želimo da budemo. Tako da nije neočekivano da Rusija zavede sankcije prema Crnoj Gori ili proglasi jedan broj državljana Crne Gore da nisu dobrodošli na teritoriji Ruske Federacije. Mi smo objavili spisak i EU je objavila spisak na koje se državljane Rusije to odnosi, prirodno je bilo očekivati da i oni objave taj spisak. Oni to nisu uradili“, ističe Brajović. 

Predsjednik Skupštine Crne Gore sutra putuje u Sarajevo, u svoju prvu zvaničnu posjetu BiH. Poručuje da se raduje susretima s bh. zvaničnicima i napominje da su regionalna saradnja i dobri odnosi sa susjedima nešto po čemu je Crna Gora primjer u regionu. 

„To smatram jednim velikim uspjehom Crne Gore. Na svom putu ka NATO-u i EU-u, Crna Gora je sačuvala unutrašnji sklad, međuvjerski, međukonfesionalni. Takođe, ostala je dobar susjed sa svima u okruženju. Mislimo da je to jedini takav primjer u regionu. Mi smo sa svim našim susjedima u odličnim odnosima. Mi nemamo otvorenih pitanja, a želimo da naša iskustva u ovim integracijama gdje smo odmakli podijelimo sa svima. Tako da se vrlo radujem posjeti Sarajevu. Ja sam imao susrete sa mojim kolegama, visokim zvaničnicima i u Crnoj Gori i na međunarodnim skupovima. Ali sada ću imati bilateralne susrete na najvišem nivou i sa predsjednicima oba Doma Parlamentarne Skupštine BiH, sa svim članovima Predsjedništva, sa predsjedavajućim Savjeta ministara. Radujem se tome jer mislim da je na terenu Zapadnog Balkana razgovor osnovna stvar i razgovor uvijek mora da bude konstruktivan i Crna Gora je uvijek za to spremna, pogotovo sa BiH, gdje mi nemamo otvorenih pitanja. Mi smo i prvi sporazum o granici potpisali sa BiH. Ja sam siguran da će naši razgovori doprinijeti ubrzavanju i novom dodatnom kvalitetu naše saradnje“, ističe Brajović. 

Govoreći o odnosima sa Turskom, Brajović ih ocjenjuje kao odlične i ističe punu zahvalnost turskoj Agenciji za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) za projekte pomoći koje realizuje u Crnoj Gori. 

„Ja moram da kažem da su odnosi sa Turskom odlični. Imamo odlične političke odnose, i već mogu reći da imamo odlične ekonomske odnose. Kao što znate, ovdje su prisutni Tosjali group, Global ports, Zirat banka i ja sam zadovoljan kako se to odvija. Siguran sam da će ekonomska saradnja samo napredovati u budućnosti. Mislim da je prisustvo TIKA-e izuzetno važno. Koliko se sjećam, oni su u posljednje vrijeme realizovali preko 150 projekata saradnje i pomoći. Preko 15 miliona eura je utrošeno u to, a mislim da se trenutno realizuje oko 20 projekata. To ocjenjujem vrlo korisnim, zahvalan sam im na tom prisustvu i mislim da su to ulaganja kada su u pitanju zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove, kulturne ustanove. To mogu da ocijenim najboljim riječima i najvećim ocjenama“, kazao je Brajović. 

Izvor:Anadolija