Oni su u pismu predočili jedinstveno opredjeljenje u pogledu minimalne zaštite državnog dostojanstva Crne Gore i posvećenost procesu suočavanja s prošlošću za koji vjeruju da se treba odvijati objektivno i neutralno sa aspekta političkih i drugih interesa, a sve na bazi principa koji jednako važe za sve.

"S pažnjom smo propratili nedavnu ekspresnu reakciju Vlade Crne Gore na određene pretenzije iz Republike Hrvatske, koje je zvanični Zagreb uputio putem diplomatske note, ali i reakciju hrvatskih političkih partija i državnih medija po spornom pitanju. Ipak, ne možemo se oteti utisku da je po istom, ili čak gorem pitanju, zvanična Hrvatska reagovala dijametralno suprotno, što je i te kako zabrinjavajuće jer se radi o slučajevima koji se ne mogu zaobići u odnosima dvije države. Ovom peticijom želimo uputiti javno nezadovoljstvo zbog pozicije Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, koji skoro godinu ćuti o ignorisanju protestne note koju je Crna Gora uputila Hrvatskoj 1. avgusta 2016. povodom podizanja spomenika hrvatskom teroristi Miru Barešiću", navodi se u pismu.

U tom smislu, istakli su da je neophodno da se Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore javno izjasne po tom pitanju, te javnost obavijeste o efektima svoje protestne note zvaničnom Zagrebu.

"Javnost Crne Gore i te kako interesuje - kakva je bila pozicija hrvatske strane, njihove Vlade i MVP-a Hrvatske, po ovom pitanju? Kakva su bila njihova obrazloženja u odgovoru na protestnu notu, ako je odgovora bilo i, koji je konačan stav zvanične Crne Gore po tom pitanju?Javnosti je poznato da je spomenik teroristi Miru Barešiću, koji je na ciničan i svirep način učestvovao u monstruoznom ubistvu ambasadora Jugoslavije Vladimira Rolovića, rođenog Baranina, u napadu izvršenom 7. aprila 1971. u Stokholmu, svečano otvoren 31. avgusta 2016. u Dragama kod Pakoštana, na trgu koji nosi ime istog zločinca Mira Barešića.Osim toga nečuvenog akta, veličanje teroriste je nastavljeno pa je u Splitu imenovana Ulica Mira Barešića, a u Seget Vranjici Obala Mira Barešića. Upravo nas zato interesuje Vaše objašnjenje na kojim principima Hrvatska donosi odluke o dizanju spomenika, imenovanju ulica, trgova i obala u čast monstruozne ličnosti, ali i Vaš planirani odgovor na takav nečuveni postupak, kao i ignorisanje protesta iz Crne Gore?", navodi se u pismu građana.

Osim toga, dodaju da javnost ima pravo da zna na koji će način zvanična Crna Gora njegovati sjećanje na taj teroristički akt i zločin nad svojim sinom, ambasadorom Vladimirom Rolovićem, koji je stradao mučeničkom smrću i proglašen narodnim herojom.

"Osim odgovora po ovom pitanju, želimo od Vlade i MVP Crne Gore dobiti informacije o konačnoj krivičnopravnoj zaštiti građana Crne Gore koji su kao ratni zarobljenici mučenički postradali u logoru Lora u Splitu. Šta se uradilo po pitanju privođenja pravdi upravnika i stražara, odnosno hrvatskih službenih lica odgovornih za mučenje i likvidaciju petorice Nikšićana, ratnih vojnih zarobljenika u splitskoj Lori. Detalji toga, umu nepojmljivog zločina u hrvatskom državnom zatvoru su dati u Izvještaju Amnesty international-a za 1993, u vidu svjedočenja Gavrila Tripkovića iz Čapljine (svjedok 259-94-6). Iz otvorenih izvora informacija se saznaje da niko od službenih osoba hrvatskog logora Lora nikada nije odgovoaro za taj monstruozni zločin. Upravo zato, nameće se pitanje šta planiraju i šta mogu uraditi pravosudni organi Crne Gore po pitanju rasvjetljavanja ovoga tragičnog slučaja naših građana, i na koji način se planiraju na državnom nivou njegovati sjećanja na stradanje crnogorskih ratnih zarobljenika."

Kako kažu na osnovu ovih odgovora, javnost Crne Gore će biti u prilici da na osnovu činjenica sudi o riješenosti Republike Hrvatske da se na adekvatan način, i odgovorno odnosi prema pitanjima koji su od interesa i značaja za Crnu Goru i njenje građane.

"Naravno, i prije sveg da sudi o kapacitetima crnogorskih državnih organa da vode principijelnu spoljnu politiku koja uvažava interese građana Crne Gore u ništa manjoj mjeri od one koje druge države iskazuju prema interesima svog naroda. Javnost Crne Gore ima sva prava da zna šta je po ovim pitanjima uradila Vlada Crne Gore, i koje su buduće strategije", zaključili su građani.