Uništavanje čovjeka za kojeg zločinci misle da je drugačiji, inferiorniji, niži, nedostojan zvanja čovjeka, nedostojan života.

Drugi avgust je na ovim prostorima praznik. U vjerskom kalendaru pravoslavnog stanovništva to je dan kada se obilježava Gromovnik, Sveti Ilija ili Alija kako ga zove muslimansko stanovništvo. Za njega su vezani mnogi običaji ovdašnjeg stanovništva i mnoga vjerovanja. Drugi avgust je u svijetu dan kada bi se trebao obilježavati genocid nad jednim narodom. To je datum za koji skoro niko da ne zna, Dan genocida nad Romima. 

"Mladi Romi u Crnoj Gori, nažalost, još uvijek nijesu svijesni značaja obilježavanja i sjećanja na ovaj datum. Razlog za to je prvenstveno to što „velike“ organizacije koje se bave ljudskim pravima, a posebno romske organizacije i Nacionalni savjet Roma kao krovno tijelo koje predstavlja romsku zajednicu, nijesu i još uvijek ne daju značaj ovome datumu. Smatramo da je tokom drugog svijetskog rata Romima nanešena velika nepravda, a da u istoriji nije dat značaj tome, što još uvijek ima za posljedicu neravnopravan položaj Roma u zemljama u kojima žive ili borave. Takođe, iako je prema Romima učinjena istorijska nepravda još uvijek naše društvo, kao da ne želi da se romskoj zajednici omogući ostvarivanje svih zagarantovanih prava, kako na nacionalnom nivou tako i svim međunarodnim pravnim propisima", kaže za Kodex Elvis Beriša, izvršni direktor romske inicijative mladih Phirin Amenca. 

Između 1933. i 1945. godine, Romi u Evropi bili su meta nacističkog progona. Hitlerov režim smatrao je Rome "asocijalima" (van "normalnog" društva) i rasno "inferiornima". Tokom Drugog svjetskog rata, nacisti i njihovi saradnici ubili su stotine hiljada Roma, muškaraca, žena i djece u Njemačkoj i okupiranoj Evropi. Masovna ubistva Roma dostigla su vrhunac u periodu od 31. jula do 2. avgusta 1944. godine, kada su Njemci započeli likvidaciju Zigeunerlagera ("Ciganski kamp") u Aušvic-Birkenau. Gotovo 3.000 Roma ubijeno je tog drugog avgusta.

"Nepominjanje ovog događaja i nedavanje prostora da se o njemu govori samo nam je indikator pomoću kojeg možemo objektivno da mjerimo istinsku želju za unaprijeđenje položaja Roma od strane onih aktera koji su za to zaduženi, ali i cjelokupnog društva. U Crnoj Gori ovaj događaj se nikada do sada nije obilježio. Ni ovog 2. avgusta nije obilježen. Poručujemo ovim putem svim nevladinim i vladinim organizacijama koje se bave Romima i koje realizuju velike projekte za Rome da se edukuju o ovom veoma bitnom događaju i da mu u narednom periodu daju na značaju. Bitno je da se ne zaboravi istrebljenje na stotine hiljada Roma samo zbog toga što su zločincima bili “drugačiji”", kaže za Kodex Elvis Beriša.

Ponekad zvan i "Zaboravljeni holokaust", genocid nad Romima izostavljen je iz istorije Drugog svjetskog rata. Nije bilo romskih svjedoka na Nirnberškim suđenjima niti su njihove žrtve nabrojane među onima za koje se sudilo u Nirnbergu. Zločini protiv Roma tokom Drugog svjetskog rata bili su zvanično priznati od strane njemačkih vlasti tek 1982. godine. Trideset godina kasnije, u 2012. godini, kancelarka Angela Merkel otkrila je spomenik genocidu nad Romima u Berlinu. Danas samo Mađarska, Poljska, Slovačka i Ukrajina obilježavaju 2. avgust kao Dan sjećanja na genocid nad Romima.

Zato se za romske žrtve može reći da su ubijane dva puta. Prvi put genocidom, drugi put zaboravom. Nedostatak priznanja zločina odražava dugotrajnu diskriminaciju Roma u Evropi. Šta više, odnos prema Romima, ako ćemo iskreno, malo se promijenio od tridesetih godina prošlog vijeka. A ono što se zaboravi ponavlja se. Tome nas je makar balkanska istorija naučila.