Iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kažu da će povrtlarska proizvodnja svakako kasniti, a da je u pitanju i kvalitet povrća, jer on zavisi od kvaliteta rasada.
"Usjevi ranog kupusa, karfiola, brokole i salate su, od velike količine padavina, prvo promijenili boju i izgubili tržišnu vrijednost, zatim je došlo do pojave gljivičnih oboljenja i potpunog truljenja“, kazala je za Pobjedu stručni saradnik za ratarstvo, povrtarstvo i zemljište Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji mr Branka Nikolić.
Ona kaže da je rasad paradajza, paprike i krastavca za sadnju na otvorenom polju pikiran i da se obično rasađuje na stalno mjesto polovinom aprila.
Problem, kako dodaje, postoji i kod samog rasada, odnosno mogućnosti njegovog prerastanja.
"Zato je potrebno minimalno zalivanje, odnosno da se sprovede ,,zasušivanje rasada“ i produži period njegovog „kaljenja“.
Kada rasad bude u završnoj fazi za rasađivanje, potrebno ga je prihraniti sa 0,5 postotnim kalijumovim sulfatom, da bi se dobila čvrsta stabljika rasada i biljka bila otpornija na stres izazvan promjenom sredine i nepovoljnim vremenskim uslovima“, objašnjava Nikolić.
Istrulio krompir Proizvođači ranog krompira, koji su uspjeli da ugrabe lijepo vrijeme i zasnuju proizvodnju, pretežno na području Malesije, suočeni su sa velikim problemom, jer im usjevi propadaju zbog vlage.
Predsjednik Udruženja proizvođača Zete Mladen Aligrudić kaže da rana plastenička proizvodnja u tom području nije ugrožena potpuno, već da su, zbog vlage i nedostatka sunca, otežani uslovi da se poljoprivredne kulture održe.
"Proizvodnje će biti, samo je pojačana mogućnost pojave bolesti i potreba za sredstvima za zaštitu. Ljudi su već posadili glavne kulture paradajz, papriku i krastavac, od kojih očekuju najveću dobit ove sezone, pa je potrebno pažljivije pratiti njihov razvoj“, rekao je Aligrudić.
On se nada da će presađivanje rasada na otvoreno polje, koje se radi od 10. do 20. aprila, biti odrađeno na vrijeme.
Proizvođači u Donjoj Zeti najviše štete od poplave imali su na rasadima u plastenicima, a sasvim je sigurno da će kasniti proizvodnja na otvorenom. Član Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda glavnog grada mr Petar Nuculović kaže da broj zahtjeva za procjenu štete raste, a da su do juče procjenitelji obišli Bistrice, Kurilo, Bijelo Polje i Ponare.
"Osim štete na rasadima, voda je poplavila podrume i pomoćne objekte. Strahuje se da bi voda mogla ući i u kuće. Ni rasad koji je spašen neće moći da se posadi na vrijeme, jer treba mjesec da se stabilizuju uslovi i pripremi zemljište“, objasnio je Nuculović.
Prema njegovim riječima, oštećeni su i ratari, jer će prinos pšenice biti smanjen od 25 do 30 odsto, a ako se voda zadrži duže roda neće ni biti. Nuculović kaže da je procjena štete završena u Malesiji, gdje su stradali zasadi mladog kompira, ali i elektromotori u bunarima usljed naglih vodostaja.
(Izvor:cdm.me)
