To je ocijenjeno na konferenciji koju su organizovali nevladino udruženje (NVU) „Staze“ i Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS, povodom završetka projekta “Individualna tranzicija u socijalnoj inkluziji – ITISI”, koji je trajao dvadeset mjeseci.

Članica Monitoring tima, Aleksandra Trailović Šljivančanin, istakla je da osnovne škole treba da sarađuju sa srednjim krajem osmog razreda, kako bi se, kako je kazala, taj izbor odrazio na individulanorazvojno-obrazovni plan (IROP) u devetom razredu.

“Potrebno je i da se roditelji aktivnije uljuče u aktivnosti individulanog tranzicionog plana (ITP), da se na vrijeme informišu i budu punopravni članovi tima za ITP. Učenici treba da se više uključe u praktične aktivnosti i da se, prije nego što se upišu u srednje škole, upoznaju sa programom, a ne da samo obilaze radionice”, smatra Trailović Šljivančanin.

Srednje škole bi, kako je kazala, trebalo da omoguće veću ponudu programa srednjeg stručnog obrazovanja i mogućnost pohađanja modularizovanih programa.

Prema njenim riječima, srednje škole u ITP tim treba da uključe veći broj nastavnika praktične nastave, a saradnja osnovne i srednje škole trebalo bi da bude blagovremena.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Crne Gore, Tamara Milić, kazala je da je inkluzivno obrazovanje prioritet tog resora, napominjući da osnovni i srednji nivoi sistema obrazovanja nisu dobro povezani.

„Ovaj projekat nam je pomogao da praktično i na terenu uradimo ono što smo smatrali da je neophodno, a neophodno je da povežemo osnovnu i srednju školu, unaprijedimo timski rad i neophodno je čuti glas, tj. potrebu samoga djeteta sa smetnjama u razvoju“, rekla je Milić.

Suština individulanog tranzicionog plana jedan (ITP 1), koji organizuje prelaz iz osnovne u srednju školu je, kako je kazala, da se zajedno sa roditeljima, djetetom i predstavnicima škola utvrde stvarne potrebe i opravdane mogućnosti u smislu profesionalnog usmjeravanja djeteta sa smetnjama u razvoju.

Ona je dodala da je veliki broj djece sa smetnjama u razvoju usmjeren prema stručnom obrazovanju, jer se, kako je napomenula, pokazalo da su ta djeca veoma praktična kada su njihovi životi u pitanju.

Izvršna direktorica NVU “Staze” i koordinatorka projekta “Individualna tranzicija u socijalnoj inkluziji – ITISI”, Anka Đurišić, kazala je da je opšti cilj projekta bio da doprinese daljem procesu evropskih integracija Crne Gore, kroz podsticanje organizacija civilnog društva da, kako je rekla, aktivno učestvuju u oblikovanju i sprovođenju javnih socijalnih politika sa državnim lokalnim vlastima.

“Uspješno je realizovano osam dana treninga za nevladine organizacije (NVO) članice koalicije NARDOS-a i druge zainteresovane organizacije koje rade sa ranjivim grupama. Takođe je urađen Strateški plan NARDOS-a 2016-2020 i PR i Komunikaciona strategija 2017-2019 god”, naglasila je Đurišić.

Prema njenim riječima, otvorene su i Facebook strane NARDOS-a i NVU “Staze”, putem kojih se javnost može informisati o realizovanim aktivnostima projekta, a kako je kazala, održano je i devet obuka za nastavnike osnovnih i srednjih škola za izradu ITP (Individualni tranzicioni planovi) u tri pilot opštine.

“Nakon završene obuke urađeno je 29 individualnih tranzicionih planova za djecu sa smetnjama u razvoju iz osnovnih škola u Bijelom Polju, Plevljima i Herceg Novom”, pojasnila je Đurišić.

Ona je istakla da je urađen i tridesetominutni dokumentarni film “Ne odustaj nastavi“, reditelja Nikole Vukčevića, u kojem su učestvovala djece sa smetnjama u razvoju iz Pljevalja , Herceg Novog i Bijelog Polja.

Predstavnica Centra za stručno obrazovanje, Vjera Mitrović Radošević, pojasnila je da je namjera ITP 2 da obezbijedi veću dostupnost mjera i mehanizama za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom (OSI) u oblasti zapošljavanja.

Ona je kazala da je cilj ITP 2 da se podigne stopa zapošljavanja OSI, kao i da se, kako je objasnila, poveća motivacija poslodavaca za zapošljavanje OSI.

Mitrović Radošević je pojasnila da ITP 2 tim čine učenik, roditelj, predstavnik uprave škole, odjeljenski starješina djeteta, stručni saradnici u školi, i savjetnik za profesionalnu rehabilitaciju u lokalnom birou Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Projekat je finansirala Evropska Unija kroz program IPA 2015 uz kofinansiranje Ministarstva finansija Crne Gore preko konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu.