Praktična znanja stečena tokom i nakon svršetka studija osnov su da neko ko napušta sistem obrazovanja što lakše uđe u svijet rada. U Crnoj Gori na snazi je već nekoliko godina praksa koju plaća država. U toku jednogodišnje prakse zaposleni svršeni studenti trebalo bi da steknu dovoljno praktičnih znanja da bi poslodavcima bili zanimljivi kao radna snaga. Trebalo bi. Realno, rijetko se svodi na to, poslodavci najčešće traže radnu snagu koju drugi plaća a student najčešće traže da to vrijeme provedu u državnim institucijama.

Za to vrijeme Evropska Unija organizuje pilot projekte za praksu evropskih studenata širom Evrope.

U dva pilot projekta nazvana ErasmusPro u Uniji očekuju da će do 2020. čak 50 hiljada mladih ljudi godinu života, i radne prakse, provesti u nekoj drugoj zemlji Unije. Evropljani su dobro primjetili da, iako se studentima nude mogućnosti duže prakse u nekoj drugoj zemlji oni najčešće tamo provedu tek nekoliko nedjelja. Nedovoljno da se steknu bilo kakva radna iskustva a kamoli savlada drugi jezik ili bilo koja druga vještina koja bi im kasnije bila prednost na tržištu rada.

Zbog toga su odlučili da kreiraju dugoročne mogućnosti smatrajući da što duži boravak u nekoj drugoj zemlji Unije značajno povećava šanse mladih na tržištu rada.

Iako danas čak 650 hiljada diplomaca i svršenih srednjoškolaca imaju koristi slične vrste kroz Erasmus+ program, koji im omogućava ili bolje reći podržava njihovu mobilnost na period od dvije nedelje do godinu dana manje od 1% njih koristi priliku da godinu dana boravi van svoje zemlje porijekla.

Zato je Evropska komisija pripremila spisak od 238 radnih pozicija koje se mogu iskoristiti za studentsku praksu. Tako je stvorena baza za ErasmusPro program koji će startovatii sa početkom naredne godine. On će biti okvir za “šegrtovanje” za čak 50 hiljada studenata. 

Foto:Ilustracija

Oba pilot projekta kao i planirani ErasmusPro samo su prvi korak ka Evropskom okviru za dugoročnu mobilnost studenata. Sve to treba da pruži konkretne smjernice državama članicama kako bi mladim ljudima pružili šansu da razvijaju svoje vještine i znanja, olakšaju svoje zapošljavanje ali i ojačaju svoje osjećanje pripadnosti Evropi, osjećaj građanina Evrope koji stiče znanja i iskustva u drugoj evropskoj državi. 

Do sada su kroz ova dva pilot projekta odobrena novčana sredstva za devet grantova koje sprovode čak šest evropskih država ( Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Italija I Španija) dok u projektima učestvuje 21 članica Unije.

Kroz ove projekte se nudi studentska praksa u širokom krugu profesija kao što su turizam, zdravstvena zaštita, trgovina ili logistika, IT sektor, marketing, industrija, poljoprivreda…

Profesionalna iskustva i znanja stečena kroz život i rad u “inostranstvu” obogatiće vještine koje su studenti već stekli kod “kuće”. A sve u cilju njihovog lakšeg uključenja u svijet rada, svijet u kojem će provesti najveći dio svog života.

Sve slično idejama vodiljama i ovog crnogorskog projekta studentskog osposobljavanja kroz praksu, samo što među 238 različitih profesija za koje Evropa nudi “šegrtovanje” u inostranstvu nema ni jedna u državnoj službi. Samim tim nama ne bi bila ni zanimljiva.