Na inicijativu povremenog stanovnika obližnjeg Šćepan dola, Gorana Vukovića, a uz saglasnost i pomoć u materijalu MZ Ubli, Sekcija za markacije i vodičku službu planinarskog kluba „Subra“, izvela je markiranje postojećeg pristupa u skladu sa standardima planinske staze.

Foto: Radio Jadran

– Stazu su i do sada pred crkvenu slavu održavali radnici hercegnovskog Komunalno stambenog preduzeća, ali nije postojala adekvatna tipska signalizacija. Markiranjem staze od ostataka karaule na Gomijeskom dolu, kao i kraćeg odvojka sa puta Karaula-Ubli, do vrha Sv. Ilija, omogućena je bezbjednija posjeta, bez potrebe za prethodnim poznavanjem staze i terena. Bilo bi šteta da nije tako, jer se staza savladava za samo 20-ak minuta hoda, dobro je održavana i dostupna gotovo svima – kaže načelnik Službe za markacije i vodičku službu u PK Subra, Željko Starčević.

Pred samim vrhom, u dubokom hladu bukove šume, Crkveni odbor i MZ Ubli, uz pomoć privrednika Herceg Novog, uredili su prostrano i lijepo osmišljeno odmorište sa drvenim stolovima i klupama, gdje se inače, prilikom slave, organizuje zajednički ručak.

Foto: Radio Jadran

Sam vrh je jedan od najboljih vidikovaca na Boku Kotorsku, što je već, samo po sebi, sasvim dobar motiv da ova tačka preraste u jednu od atrakcija našeg zaleđa. Posebno je dobar pogled na unutrašnji zaliv, Gospu od Škrpjela i Sv. Đorđa, ali i na Lovćen, Tivat sa okolinom, Lušticu, kao i sam ulaz u Boku Kotorsku.

Foto: Radio Jadran

– Bokeljima Sv. Ilija od davnina služi i kao svojevrsna, prirodna meteorološka stanica: ovaj stureni vrh na spoju Boke i Orjena, izložen je stalnom sukobljavanju ova dva klimata, a iskustvo govori da kad oblaci legnu na Sniježnicu – kiša je sigurna! – ističe Starčević.

Po podacima mr Ilije Stanovčića, objavljenim u knjizi „Ubli hercegnovski“, prvobitnu crkvicu je još početkom 20-og vijeka „svoltao i uredio ubajski klesar Petar Mitrov Pavlović“. Vremenom je crkva pretrpjela znatna oštećenja, pa je prije nekih 7-8 godina temeljno obnovljena. Za otvaranje crkve za posjetu valja prethodno kontaktirati paroha Ubala, Špira Živkovića, odnosno porodicu Dragana Radinovića (Tivat), koja je, uz ostale, zaslužna za obnovu ovog vjerskog zdanja.

Radio Jadran