Adekvatno obrazovanje je prioritetno za integraciju Roma u crnogorsko društvo, jer je jezička barijera do sada bila najčešći uzrok odustajanja od školovanja, kazao je povodom 8. aprila Svjestkog dana Roma, Sead Sejdović, potpredsjednik Romskog nacionalnog savjeta.

On nije generalno zadovoljna statusom koji Romi imaju u Crnoj Gori, ali je stanje, kako je kazao ipak bolje nego prije pet godina.

O životu Roma za Skala radio govori Zumbula Šerifović, Romkinja iz Makedonije, koja u sezoni prodaje stolnjake na primorju.

Ona je kazala da svoju djecu školuje ne želeći da skitaju i da se muče u životu poput nje u čergama, nerijetko sa ispruženom rukom na ulici ili uz mikrofon po krajputaškim kafanama.

Svaki čovjek treba da bude pošten i da pošteno zarađuje za život, kazala je Romkinja Zumbula i dodala da je svakako lakši položaj ove populacije u današnjem društvu nego što je to bilo u vrijeme njenog djetinjstva.

Želeći da samo budu prihvaćeni kao svi ostali članovi društvene zajednice, mladi Romi danas u Crnoj Gori imaju šansu veću nego ikad da se integrišu, školuju, zaposle. Međutim, najveću prepreku u tome predstavlja odnos okoline prema njima. Prekoran pogled, odbacivanje i otvorena poruka da sa njima ne žele uspostavljanje nikakvog kontakta, a kamo li prijateljskog odnosa, umanjuju svaki njihov trud da promijene svoj život i navike.

Izvršni direktor Fondacije za stipendiranje Roma Andrija Đukanović kazao je za ''Evropski reporter'' da život mladih Roma i Egipćana u Crnoj Gori karakterišu ''svi oni problemni koji su uopšte prisutni u ovim zajednicama''. On ističe kako je, u odnosu na brojnost pripadnika tih grupa, broj djece koja pohađaju školu nizak.

''Mladi iz ovih zajednica podložniji su napuštanju škole uslijed nedovoljne podrške roditelja, društva, teškog materijalnog statusa i svega onoga što prati njihov položaj. Mladi Romi i Egipćani su u većini slučajeva suočeni sa dvostrukim preprekama. U samoj porodici i okruženju ne postoji podsticajna atmosfera za njihovo značajnije uključivanje u društvo. Takođe, ni opšta situacija u društvu ne daje puno izgleda za popravljanjem stanja'', naglašava Đukanović.

Ističući da mladi Romi žive uglavnom na periferijama gradova u veoma teškim uslovima, Đukanović navodi da ih siromaštvo značajno ograničava u nastojanjima da učestvuju u drušvenom životu.

''Mnogi od njih nikada ne posjećuju muzičke, sportske ili kulturne manifestacije u gradu. Najčešće borave u svojim naseljima gdje na određene načine zadovoljavaju svoje potrebe za društvenim životom. I u takvim uslovima ima pozitivnih primjera da se mladi Romi i Egipćani ozbiljno bave sportom, da sadržajno provode slobodno vrijeme. Naravno, potrebna je dodatna podrška da se sve to isprati na pravi način. Materijalni položaj često orijentiše ljude na puko obezbjeđivanje egzistencije i tada sve ostale stvari padaju u drugi plan'', rekao je Đukanović.

On ističe i da žvot mladih Roma i Egipćana i u drugim državama regiona dijeli sudbinu stanja u kakvom se nalaze društva u cjelini, te da su slični problemi kod mladih iz te populacije karakteristični za sve države okruženja.

''Međutim, u nekim evropskim zemljama Romi i Egipćani su potpuno uključeni i ne predstavljaju građane drugog reda. Naravno, ukupan razvitak kako ekonomski tako i kulturni i demokratski generiše i položaj manjina u društvu'', smatra on.

Đukanović kaže kako se ipak mora istaći da se u poslednjih nekoliko godina puno uradilo na polju inkluzije Roma i Egipćana, te da sve više mladih ljudi završva škole i fakultete gradeći tako sebi i svojoj zajednici povoljniji položaj u društvu.

Za razliku od ostalih zemalja u regiji gdje su Romi u kategoriji nacionalnih manjina, u BiH nemaju taj status. Oni su tzv. ostali, odnosno ne mogu se kandidovati za člana bh. predsjedništva, niti za Dom naroda parlamenta. To je i razlog zbog kojeg je Evropski sud za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ naložio Bosni i Hercegovini da promijeni Ustav u dijelu u kojem se, između ostalog, i Romi ne mogu kandidovati na izborima naredne godine.

(kodex/skalaradio/evropski reporter)