Direktor te nevladine organizacije, Aleksandar Perović, kazao je da za njih nije bilo iznenađenje to što poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene nije otvoreno, jer su bili upoznati sa dinamikom procesa pristupnih pregovora i onoga što mora prethodno da se usaglasi.

Tu su, kako je kazao, i pregovaračka pozicija zemlje kandidata i zajednički stav zemalja članica Evropske unije (EU).

„Drugim riječima, bilo je potpuno izvjesno da neće biti otvoreni pregovori za poglavlje 27, jer nije zavšreno sve što treba da bi došlo do te faze procesa“, rekao je Perović ageniji MINA, prenosi Antena M.

Komentarišući spremnost Crne Gore, kao društva, da uđe u pregovore o najkopmleksnijem i najskupljem poglavlju u cijelom procesu evropskih integracija, Perović je ocijenio da treba razdvojiti administrativni dio procesa, koji treba da završi pregovarački tim, od onog suštinskog.

„Koji podrazumijeva institucionalne kapacitete i aktuelne trendove u Crnoj Gori, kako u dijelu investicija, tako i kada se radi o stepenu obrazovanja o važnosti zdrave životne sredine“, dodao je Perović.

On je pojasnio da se u dijelu aktivnosti radne grupe za pripremu otvaranja poglavlja prepoznaju izazovi koji postoje, a tiču se prije svega nedovoljne sistemske podrške, odnosno činjenice da krovni donosioci odluka prolongiraju momenat kada će morati kvalitet životne sredine postaviti na vrh ljestvice prioriteta,

„Dok u dijelu sistemskih institucionalnih kapaciteta jasno identifikujemo probleme koji se manifestiju u neefikasnoj i selektivnoj primjeni važećih zakona i velikim promašajima u strateškim dokumentima i akcionim planovima, koji su trebali trasirati smjernice za unaprjeđenje postojećeg zabrinjavajućeg stanja“, naveo je Perović.

Tu, kako je kazao, prije svega misli na upravljanje otpadom i otpadnim komunalnim vodama, kvalitetom vazduha, zaštićenim područjima, prostorom, ali i na nekontrolisano industrijsko zagađenje od najvećih industrijskih zagađivača koji ne ulažu u zaštitu životne sredine u mjeri potrebnog i zakonski definisanog.

„Potpuno je vidljivo da još nemamo jasnu viziju na koji način ćemo urediti sistem upravljnja otpadom, još se razmišlja o dijametralno suprotnim rješenjima od onih koje se sugerišu direktivama EU, a tu mislim na inicijativu za izgradnju centralnog postorjenja za spaljivanje otpada u Nikšiću“, rekao je Perović.

Prema njegovim riječima, izvjesno je i da postoje veliki problemi sa funkcionisanjem izgrađenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Kotoru i Tivtu, Nikšiću, kako u dijelu tretiranja komunalnog mulja, tako i kada se radi o finansijskom opterećenju ka lokalnim upravama i građanima.

„To je veoma važno uzeti u obzir prilikom izgradnje najavljenih sličnih infrastrukturnih objekata, a tu naročito mislim na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Glavnog grada Podgorice, koji je, po mom mišljenju, i najvažniji ekološki projekat u narednom periodu“, dodao je Perović.

Jasno je, kako je naveo, i da, kada se radi o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađenja životne sredine, najveći industrijski zagađivači KAP i Toščelik Nikšić i dalje rade bez integrisanih dozvola, a željezara i bez ekološke saglasnoti.

Perović je podsjetio da je Termoelektrana Pljevlja uslovno dobila integrisanu dozvolu što, kako je kazao, takođe ne znači da će sigurno ispuniti sve ono što je definisano u tom planu za narednih deset godina.