Pamtiće se i po intenziviranju nuklearnih aktivnosti Sjeverne Koreje, protjerivanju Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) iz Sirije i Iraka, ali i intenziviranju napada njihovih "usamljenih vukova" širom svijeta, promjeni snaga u šestogodišnjem ratu u Siriji, izbornim porazima ali i nastavku rasta podrške populističkim snagama u Evropi i šire, pokretu javnog razotkrivanja moćnih seksualnih nasilnika, te izbacivanju Rusije sa Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Pjongčangu zbog otkrivene "državne šeme dopinga".

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, spomenimo majsko-junski ulazak Crne Gore u NATO, kao 29. članice Alijanse. Kraj rada Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju obilježile su osuđujuća prvostepena presuda Ratku Mladiću za genocid i ratne zločine tokom rata u Bosni i potvrda osuđujuće presude liderima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) koja je rezultirala i samoubistvom Slobodana Praljka.

Na koncu godine, uz obilježavanje 22. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, stigla je sugestija o neophodnosti Dejtona 2.

Ali da se prisjetimo redom:

Januar

Neposredno pred inauguraciju 45. predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, američke obavještajne službe objelodanile su svoja saznanja prema kojima je Rusija vodila kampanju u cilju uticaja na predsjedničke izbore u SAD-u 2016.

Američki predsjednik Donald Tramp je 20. januara u inauguralnom govoru, čiji je moto "America first" (Amerika na prvom mjestu) nakon polaganja zakletve na Kapitol hilu u Vašingtonu poručio: "Dvadeseti januar 2017. biće zapamćen kao dan u kojem su ljudi postali vladari ove nacije ponovo ... Zaboravljeni muškarci i žene ove zemlje više neće biti zaboravljeni".

Već sjutradan su uslijedili protesti i "ženski marševi" širom SAD-a i svijeta protiv Trampove retorike podjela. Posebnu buru izazvala je njegova odluka o zabrani ulaska građanima sedam dominantno muslimanskih zemalja u SAD, koju su, međutim, mjesecima potom sve sudske instance obarale, dok se nije našla pred Vrhovnim sudom SAD-a u kojem je vodeća-konzervativna većina, koju je Trump osigurao imenovanjem konzervativnog Neila Gorsucha (Nil Gorsač) na upražnjeno mjesto, godinu dana ranije preminulog sudije Antonia Skalija.

Februar

Majkl Flin, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trampa, reagovao je 1. februara na iransko balističko testiranje.

"Od danas, mi smo zvanično Iran ubilježili na listu", rekao je.

Od februarskih dešavanja bilježimo i da je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bakuu 21. februara, imenovao svoju ženu Mehriban Alijevu za prvu potpredsjednicu. Tim novoformiranim mjestom joj je omogućeno da preuzme dužnost svoga supruga ako predsjednik Alijev umre ili nije sposoban da obavlja dužnost.

Mart 

Ovaj mjesec su obilježili burni događaji u američkoj administraciji.

Nakon ostavke Flina američki državni tužilac Džef Sešns, koji je na čelu Ministarstva pravde i koji je nadgledao istragu FBI-ja o mogućim vezama Trampovog izbornog tima sa Rusima i miješanju Moskve u predsjedničke izbore u SAD-u, izuzeo je sebe iz svih istraga, nakon što se ispostavilo da nije govorio istinu senatorima tokom svog saslušanja za potvrđivanje imenovanja. Naime, Sešns se nekoliko puta susreo sa ruskim ambasadorom Sergejom Kislijakom tokom izborne kampanje.

U martu se dogodio prvi od nekoliko terorističkih incidenata u Velikoj Britaniji takozvanih usamljenih vukova koji su, ili simpatizeri, ili članovi IDIL-a. Kako je počela mjesecima duga bitka za Mosul i ova teroristička grupa je počela gubiti tlo pod nogama u Siriji i Iraku, tako su intenzivirani pozivi na pojedinačne napade.

Na desetine ih je spriječeno u svjetskim metropolama, ali su neki od njih, nažalost, i uspjeli tokom godine. Gotovo pa nebrojeni u Iraku i Avganistanu, te još dva u Londonu, onaj najtragičniji u Manchesteru, potom Sankt Peterburgu, Stokholmu, Barseloni, New Yorku.

April

Turska je na tijesnom referendumu 16. aprila za koji su međunarodne posmatračke misije rekle da je bio neregularan, omogućila predsjedniku Redžepu Tajipu Erdgoanu takozvane sultanske ovlasti, kojima je praktično uloga vlade i parlamenta obesmišljena i sve prepušteno njemu na odlučivanje.

U zemlji je tokom cijele godine pod izgovorom borbe protiv terorista i pučista iz jula 2016. nastavljen pritisak na sve protivnike vlasti, čistke u javnim institucijama i medijima.

Maj

Izabrani francuski predsjednik Emanuel Makron se 7. maja obratio pristalicama ispred muzeja Luvr u Parizu nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima.

"Oni, pristalice Marine Le Pen (Marin) iskazali su danas dio ljutnje, nezadovoljstva, a ponekad i dio uvjerenja. Poštujem ih. Ali ja ću narednih pet godina učiniti sve što mogu da nikome više ne dam razlog da ponovo glasaju za ekstremiste", poručio je Makron.

Jun

Kraj maja i početak juna obilježio je ulazak Crne Gore u NATO kao 29. članice Atlantske alijanse, uz ulazak u Evropsku uniju ključni strateški cilj države.

Nakon što je crnogorska zastava 6. juna na svečanosti podignuta na jarbolu NATO-a u Briselu, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je izjavio: "Danas je veliki dan za Crnu Goru, zemlju koja zajedno sa NATO-om slavi ispunjavanje našeg strateškog cilja. To je veliki uspjeh i istorijski događaj. Samo deset godina od obnove naše državnosti vrijedan rad i snažna posvećenost učinili su nas članicom NATO-a".

Američki predsjednik Donald Tramp je 1. juna ispred Bijele kuće objavio svoju odluku da Sjedinjene Države izvede iz međunarodnog Klimatskog sporazuma iz Pariza kojeg je 180 nacija prihvatilo i potpisalo 2015.

Jun je obilježila i kriza u Kataru.

Jul

Čečenski lider Ramzan Kadirov, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, je na sastanku svog kabineta 13. jula u Groznom oštro reagovao na presudu izrečenu petorici muškaraca optužnih za ubistvo ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova 27. februara 2015. Riječ o bivšim pripadnicima posebnih jedinica pod komandom Kadirova.

Avgust

Ljetnji mjesec u Bijeloj kući obilježile su brojne smjene i ostavke saradnika Donalda Trampa i rasni i neonacistički nemiri, kada su neonacisti, antisemiti, rasisti i pristalice Kju Kluks klana održali demonstracije, koje su izazvale kontraproteste antifašista.

Heder Hejer je ubijena u Charlottesvillu, pošto je automobil uletio u demonstrante koji su se protivili okupljanju ultradesničara koji su izazvali nerede.

Septembar

Septembar je počeo testiranjem hidrogenske bombe Sjeverne Koreje, kako se procjenjuje, 11 puta jače nego što je bila atomska bomba bačena na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, na kraju Drugog svjetskog rata.

Uslijedila su još dva balistička testa, jedan polovinom septembra i potom 28. novembra. Ovaj posljednji balistički test, prema ocjenama stručnjaka u SAD-u, najdalekosežniji je i uzrokovao je seriju sankcija UN-a i SAD-a za koje je Pjongjang rekao da predstavljaju "akt objave rata".

Oktobar

Prvog oktobarskog dana održan je referendum u Kataloniji. Španska vlada premijera Marijano Rahoja, neočekivano je u stilu neevropskih već autokratskih vlasti upotrijebila brutalnu silu na građane Katalonije koji su željeli da glasaju.

Evropa je ćutala.

Karles Pućdemon, predsjednik španske autonomne regije Katalonije, kasno 1. oktobra dao je izjavu za javnost u Barseloni nakon održanog referenduma o nezavisnosti.

"U ovom danu nade i patnje, građani Katalonije su zaslužili pravo da imaju nezavisnu državu u formi republike. Stoga će moja vlada u narednih nekoliko dana poslati rezultate današnjeg glasanja u katalonski parlament, u kojem leži suverenost građana, tako da mogu djelovati u skladu sa zakonom o referendumu", rekao je Pućdemon.

Novembar

Novembar je bio značajan i za Balkan. U finišu rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koje je okončan u decembru, bilježimo dva važna događaja.

Holandski advokat i sudija Alfons Ori je 22. novembra izrekao presudu ratnom komandantu bosanskih Srba Ratku Mladiću pred sudom u Hagu. Madić je osuđen na doživotni zatvor. 

Slobodan Praljak, bivši komandant Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995., 29. novembra je pred Apelacionim vijećem Haškog tribunala, na kojem je osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine, prije nego što je umro od trovanja cijanidom rekao: "Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prezirom odbacujem vašu presudu... to je otrov koji sam popio".

Uslijedile su burne i oprečne reakcije i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Žrtvama se, kao i obično, malo ko bavio.

Preostale slučajeve Haškog tribunala preuzima takozvani Rezidualni mehanizam.

Decembar

Iako su i Tramp i Niki Hejli prijetili da će bilježiti imena svih koji glasaju za rezoluciju, odnosno protiv SAD-a, te da će svima biti uskraćena američka pomoć, 128 država glasalo je za neobavezujuću rezoluciju, devet ih je bilo protiv a 35 se uzdržalo od glasanja.

Rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se osuđuje američka odluka o priznanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela, od zemalja balkanskog regiona podržale su Srbija, Crna Gora i Makedonija, dok su Hrvatska i BiH bile uzdržane.

Glasanje je bivši crnogorski šef diplomatije Branko Lukovac ovako sažeo: "Na strani SAD-a su bile samo devet članica u UN-u i to malene države koje nemaju nikakvu ulogu u međunarodnim odnosima".

Na kraju se vraćamo Balkanu gdje je godina okončana pozivima na Dejton 2.

Upravo u danima obilježavanja 22 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, kongresmen američke savezne države Ohajo, Michael Turner (Majkl Tarner) se krajem decembra obratio američkom Kongresu, izrazivši bojazan da je mir u Bosni i Hercegovini, uspostavljen Dejtonskim sporazumom, u opasnosti i da je potreban Dejton 2.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić smatra da je ideja o "Dejtonu 2" interesantna i da je ne treba u startu odbaciti.

RadioSlobodnaEvropa