"Ako je poznato da prosječna porodica u Crnoj Gori ima 3-8 članova i da je zaposlen 1-2 član onda dolazimo do frapantnih podataka da se skoro polovina populacije nalazi u opasnom riziku od siromaštva, tj .na samoj liniji ekstremnog siromaštva jer imaju na raspolaganju manje od  eura dnevno za hranu.

Ako se zna da 54% zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da preko 60%  ili  68.000 penzioenara ima penziju manju od 250 eura , da imamo oko 160.000 punoljetnih radno sposobnih stanovnika koji nisu zaposleni, ne studiraju, niti su na birou rada kao nezaposleni, dolazimo do jednostavne, ali frapatne računice da u Crnoj Gori živi oko 376.000 stanovnika koji imaju mjesečne prihode od 0 do 250 eura", kažu iz Banke hrane.

Smatraju da ti ljudi žive u porodicama koje mjesečno imaju na raspolaganju za pokrivanje životnih troškova manje od 300 eura (jer u porodici prosječno radi 1-2 osobe)

"To znači da ove porodice koje sačinjavaju  60% ukupne populacije dnevno za potrošnju imaju 2,5 eura po članu porodice. I to su ukupna sredstva koja su im na raspolaganju za plaćanje i hrane i pića, odjeće, obuće, struje, vode, obrazovanja, prevoza. 

Imajući u vidu cijene u Crnoj Gori, kada bi ove porodice svaki dan jele samo po jedan hljeb, paštetu, jogurt i supu iz kesice potrošile bi 2 eura dnevno a za sve ostale troškove bi im preostalo svega 50 centi", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Dodaju da je stanje u porodicama koje nemaju niti jednog zaposlenog i koje žive od 66.68 eura za pojedinca ili maksimalniih 126,77 za porodicu od 5 i više članova što su iznosi socijalne pomoći, je daleko gore i one već spadaju u zonu apsolutnog siromaštva i gladi. 

Prema  procjenama Banke hrane radi se o najmanje 100.000 stanovnika Crne Gore koji nemaju ni jedan euro po članu porodice za hranu.

"Iz našeg iskustva i razgovora sa ovim porodicama, saznajemo da se danima hrane priganicama, prženicama, krompir čorbama kuvanim bez mesa ili na kostima, džemom, paštetama, najjeftinijim salamama. Dešava se da nemaju ništa drugo osim suvog hljeba i vode.
Imajući u vidu ovakvu poražavajuću socijalnu  sliku, za nas  iz Banke  hrane nije čudno što 200.000 lljudi duguje preko 120.000.000 eura za struju, što su kreditno prezaduženi i što sredstva za preživanje neki traže u švercu i kriminalu", naveli su iz ove fondacije.

Banka hrane kako se dodaje, godinama upozorava da siromaštvo u Crnoj Gori postaje strukturno i samim tim dugoročni problem društva koji može dovesti do nestabilnosti i sukoba. 

"MONSTAT sa ovakvim podacima  učestvuje u minimiziranju i prikrivanju stvarnih razmjera ovog problema. Čak i ovakva ponižajauće niska vriejdnost minimalne potrošačke korpe od 628,2 eura pokazuje da je prosječna porodica na samoj liniji sromaštva. A o ovom dijelu populacije koja radi za 250 eura i manje, nema nikakve dileme da su suočeni sa biološkim opstankom. Zemlja u kojoj je 60% populacije  na samoj  liniji apsolutnog siromaštva jer troše 2,5 eur ili manje dnevno, mora biti svjesna da postaje zemlja gladnih i očajnih ljudi. A gladni i očajni ljudi nijesu dobra vijest za stabilnost zemlje i predstavljaju tempiranu socijlnu bombu koja u kombinaciji sa nepodnošljivim osjećajem nepravde i bahaćenja  može postati ekslozivna smjesa koja može ugroziti  mir i stabilnost u zemlji", zaključuju iz Banke hrane.