Avganistan
Više od milion Avganistanaca je zavisno od narkotika(Ilustracija)

Kupiti heroin u Kabulu je "kao da kupujete hljeb"

Avganistan "navučen" na drogu

Kupiti heroin u Kabulu je "kao da kupujete hljeb", kažu zavisnici: jedan gram košta oko šest dolara i droga se može nabaviti na svakom čošku. Žene i djeca čine čak oko 40 odsto zavisnika

Avganistan proizvodi 90 odsto svih opijatskih droga u svijetu, mada donedavno nije bio i najveći konzument istih, ali je sada više od milion od ukupno 35 miliona Avganistanaca zavisno od narkotika - što je zapravo najveća stopa narkomana po glavi stanovnika u svijetu.

Razlozi iz kojih se toliki broj Avganistanaca okreće drogi su složeni, a jasno je da su decenije nasilja odigrale u tome važnu ulogu, prenosi BBC. 

Mnogi koji su iz te zemlje pobjegli pred nasiljem u poslednjih 30 godina našli su utočište u Iranu u Pakistanu, gdje je broj narkomana odavno visok, a sada se vraćaju kao zavisnici, navode zvaničnici. 

Tu je i nezaposlenost, koja danas dostiže čak 40 odsto, jedan od faktora je i sve veća dostupnost heroina, koji se u poslednjih 10 godina rafinira iz sirovog opijuma u samom Avganistanu, a opijum se već vjekovima koristi u toj zemlji kao "univerzalni lijek". 

Kupiti heroin u Kabulu je "kao da kupujete hljeb", kažu zavisnici, navodeći da jedan gram košta oko šest dolara i da se droga može nabaviti na svakom čošku. 

Žene i djeca čine čak oko 40 odsto zavisnika od droge u Avganistanu, a malobrojni su oni kojima se pruža pomoć u prevazilaženju tog problema, s obzirom na mali državni budžet u te svrhe. 

U samom centru Kabula, na kamenitim obalama istoimene rijeke, narkomani se okupljaju da bi kupili i konzumirali heroin, na mjestu koje je sinonim za bjedu i propadanje. 

Usred bijela dana, desetak odraslih muškaraca i tinejdžera sjede u parovima, sa kapuljačama na glavama, pušeći i ubrizgavajući drogu, a među njima su i jedan ljekar, jedan inženjer i jedan prevodilac. 

Tarik Sulejman iz lokalne organizacije za zavisnost od droge "Nadžat", redovno dolazi ovdje u pokušaju da ubjedi zavisnike da počnu sa lječenjem. 

"Već gubimo svoju djecu u samoubilačkim ili bombaškim napadima, ali je zavisnost od narkotika sada još jedna vrsta terorizma koja ubija naše sunarodnike", kaže on. 

Džavid (18), porijeklom sa sjevera Avganistana, koristi heroin već 10 godina, a na drogu ga je navukao stric dok je bio mali, kako bi vrednije radio u polju.

"Mrzim svoj život. I svi me mrze. U ovim godinama bi trebalo da učim školu, a ja sam narkić", kaže on. 

Otac mu je umro, a bolesna majka, u stalnoj brizi za njega, prosi na ulici da bi mu platila dnevnu dozu droge kako ne bi krao i strahuje da će joj sin, poslije njene smrti, skončati u snu ispod mosta zajedno sa drugim narkomanima. 

Takva je sudbina većine teških zavisnika, koje policija svakodnevno tuče i rastjeruje, a ponekad ih i baca u rijeku. 

U trenutku kada se Avganistan suočava sa toliko problema na tako mnogo frontova, izgledi da pobjedi u ratu protiv droga čine se jednako neizvjesnim.

(Izvor:Novosti)