"Najveća oštećenja odnose se na obalne zidove i obalne utvrde i strukturu pješčanih plaža. Na lučkoj i pomorskoj infrastrukturi nijesu registrovana veća oštećenja. Do sada registrovana oštećenja su nastala uglavnom na otvorenoj obali, a u Bokokotorskom zalivu najvećim dijelom u Igalu i Toploj", navode iz JPMD.

Na pitanje koliko će vremena i novca, prema procjenama, biti potrebno da se stanje sanira i na koji način će se, na naročito kritičnim lokacijama, nadomjestiti pijesak koji je more „uzelo“, iz JPMD ističu da će otklanjanje štete biti realizovano na tri nivoa.

"Prvi nivo su štete na obalnoj infrastrukturi koje će obaviti Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, a odnose se na sanacije ponti, zaštitnih zidova, ograda, šetališta, pristaništa i ostale obalne infrastrukture.

Drugi dio šteta nastalih na privremenim objektima preuzimaju zakupci morskog dobra čija je to ugovorna obaveza. Važno je istaći da zakupci objekata u zoni morskog dobra, koji na tim lokacijama obavljaju komercijalnu djelatnost, imaju obavezu da svoje objekte osiguraju kod licenciranih osiguravajućih društava.

Treći dio šteta odnosi se na komunalni red i čistoću u zoni morskog dobra, odnosno održavanje i sanaciju rasvjete, zelenila, parkovskog mobilijara i bujičnih tokova za koje su zadužene lokalne samouprave iz sredstava koja prihoduju od Javnog prduzeća, a ona iznose 50 odsto ukupnih prihoda od zakupa morskog dobra (oko 3,5 miliona eura godišnje)",  kažu iz Morskog dobra.