Nenezić sa žaljenjem konstatuje da su novinari  i u 2018. mete brutalnih napada i dodaje da državni organi ne pokazuju posvećenost da osiguraju zaštitu novinara i da obezbijede uslove za razvoj medijskih sloboda, posebno u dijelu onih medija koji imaju kritički odnos prema nosiocima moći.

Podsjetimo, Jovanović je ubijen oko ponoći 27. maja 2004. godine, kada je u njega, iz golfa 3, ispaljen rafal iz automatske puške.

Jedini optuženi Damir Mandić, osuđen je na 19 godina zatvora, zbog saučesništva u ubistvu.

"Neprihvatljivo je i poražavajuće da ni nakon 14 godina ne znamo ko je naredio ubistvo Duška Jovanovića, i ko je sve i na koji način u tom zločinu učestvovao, ali i da nema odgovornosti za nedjelotvorno sprovođenje istrage. Najbolja potvrda da ovaj slučaj nikada nije adekvatno procesuiran je i činjenica da su direktni počinioci nakon toliko godina ostali neidentifikovani i da su i dalje na slobodi", kaže Nenezić.

Smatra da su nepostupanjem nadležnih organa u ovom slučaju otvorena vrata za sve naredne brojne napade na novinare u Crnoj Gori, od kojih najveći dio, takođe, ostaje neriješen.

"Naime, po zvaničnim podacima Uprave policije Crne Gore, od 2004. do 2017, policiji je prijavljeno 85 napada na medije i njihovu imovinu, od čega većina nikada nije dobila adekvatan epilog. To je i svojevrsna poruka crnogorskih vlasti medijskoj zajednici i pravo ogledalo toliko puta izrečenih poruka, sa adresa najviših državnih zvaničnika, da je „Crna Gora bezbjedna zemlja u kojoj se novinari mogu nesmetano, bez straha i posljedica baviti istrazivačkim novinarstvom“.Dok god slučaj Duška Jovanovića ostane neriješen mi ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao o zemlji vladavine prava, ali ni o izgrađanim institucijama sistema koje imaju nadmoć u odnosu na političku i druge vaninstitucionalne oblike moći", zaključila je Nenezić.