Kako se navodi u ovoj studiji u temperature će u skoroj budućnosti neminovno i dalje rasti za 1,7ºC do 4,0ºC pa čak do kraja vijeka i premašiti 5,0ºC, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

"Analize klimatskih promjena u regionu, generalno, potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke usljed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći uticaj: poljoprivreda (smanjenje kvaliteta hrane, erozija i degradacija zemljišta, itd., šumarstvo (visok rizik od rasprostranjenog propadanja šuma, isčezavanje postojećih vrsta, itd.),vodni resursi (manjak vode za piće, itd.) i zdravlje ljudi (veća učestalost toplotnih udara, prodor novih vektorskih zaraznih bolesti, itd.)", navodi se u saopštenju Savjeta za regionalnu saradnju. 

Osim toga, podaci o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana ukazuju na „napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suva tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka.“

Prema istraživanju javnog mnjenja i privrednika, Balkanski barometar za 2017. godinu, koje sprovodi Savjet za regionalnu saradnju, 73% ljudi u regionu smatraju da su klimatske promjene problem.

"U tom pogledu nastavlja se uzlazni trend zabilježen 2015. godine, sa 77% preduzeća u regionu koja su rekla da su preduzela određene mjere ili aktivnosti u cilju smanjenja štetnog uticaja na okolinu, dok je njih 21% priznalo da ne rade ništa da umanje rizik po okolinu", navodi se u studiji.

U studiji je iznesen niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unaprijeđenje i usredsređenje na regionalnu saradnju.  

"Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji (EU) sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivisane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova do 2020., odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku efikasnost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ekonomije Zapadnog Balkana su u tom cilju utvrdile prioritete u prilagođavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog uticaja te nastavljaju da sa Savjetom za regionalnu saradnju rade na rješavanju pitanja vezanih za klimatske promjene i zaštitu okoline kroz Regionalnu radnu grupu za okolinu (RWG Env)", navodi se u saopštenju Savjeta.

Studija je dio aktivnosti Savjeta za regionalnu saradnju na sprovođenju strategije rasta „Jugoistočna Evropa 2020“ (JIE 2020) u sklopu Regionalne radne grupe za okolinu.