Na konkursu za program stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem javilo se 68 kandidata za koje nijedan poslodavac iz privatnog ili javnog sektora nije iskazao potrebu za njihov angažman, konstatovano je u analizi odnosa ponude i tražnje na tržištu rada, koju je razmatrala Vlada, a koja će biti osnov za kreiranje upisne politike. U pitanju su uglavnom menadžeri, i to u poslovnoj i civilnoj bezbjednosti (28), bezbjednosti marina i jahti (7), nautičkom turizmu, sportu i rekreaciji (4), tri medicinska radiologa, kao i 16 ljudi sa diplomom studijskog programa poslovni italijanski jezik. Nijedan poslodavac nije imao potrebu da zaposli po dva visokoškolca koji su završili studijske programe Internacionalni hotelski i turistički menadžment, Pomorska elektrotehnika i trenere fudbala. Posao je zatražio, ali nije dobio, po jedan kandidat sa studijskog programa Japanski jezik i književnost, Nautički turizam i upravljanje marinama, strukovnih tehničkih studija – Tekstilna tehnologija i Studija moderne i savremene umjetnosti.
Na drugoj strani poslodavci su tražili 296 pripravnika sa 51 studijskog programa, ali nije bilo nijednog kandidata koji je imao odgovarajuću diplomu. Traženi su visokoškolci sa programa matematika, nauka o obrazovanju, poljoprivreda, fizika, menadžment u saobraćaju i komunikacijama, sestrinstvo, arheologija, hidrotehnika, zaštita na radu i mnogih drugih.
U analizi je konstatovano da je na tržištu rada prisutno previše kadra sa diplomom sa studijskih programa Međunarodni odnosi, Studija međunarodnih odnosa i diplomatije, kao i programa Diplomatija. Za posao je konkurisalo 117 visokoškolaca, a poslodavci su imali potrebe samo za njih 19.
Poslodavci su na konkursu najviše tražili ljude sa diplomom prava, ekonomije, elektrotehnike, građevine, fizioterapije, učiteljskih studija, psihologije, fizičke kulture i predškolskog obrazovanja.
Iako se na konkursu tražilo 116 profesora crnogorskog jezika, prijavilo ih se samo devet, dok je posao tražilo 103 ljudi sa diplomom srpskog jezika i književnosti, a poslodavci su tražili devetoro.
Što se tiče poslodavaca visokoškolci su najčešće željeli da rade u Ministarstvu prosvjete, zatim Upravi policije, Erste banci, Elektrotehničkom fakultetu, Ministarstvu zdravlja, Elektroprivredi, Poreskoj upravi, Skupštini, Ministarstvu rada i Upravi carina.
U vladinoj analizi je konstatovano da se mali broj mladih ljudi odlučuje za izučavanje studijskih programa u sektoru koji je prepoznat kao jedna od razvojnih grana Crne Gore, a to je poljoprivreda. Iako su poslodavci tražili 142 pripravnika, javilo ih se duplo manje, i to 72. Posao je nuđen za 21 visokoškolca koji je završio studije primijenjene poljoprivrede, kao i za šest ljudi sa programa ratarstvo i povrtarstvo, četiri sa melioracije, tri sa rasadništva i dva sa programa kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje, ali se niko nije prijavio.
Kada je riječ o odnosu ponude i tražnje u sektoru energetike, koji je definisan kao jedan od prioritetnih razvojnih sektora za period 2013–2016. godine, uočava se postojanje značajnog neslaganja, odnosno postojanja znatno većih potreba poslodavaca, u odnosu na kadar koji posjeduje odgovarajući obrazovni profil. Šansa za obavljanje pripravničkog staža ponuđena je za 711 lica, ali se prijavilo svega 277. Najveći nedostatak kadra bilježi se u sektorima elektrotehnika, telekomunikacije i računari, građevina, arhitektura, mašinstvo i hidrotehnika.
Analiza podataka za sektor turizma ukazuje na činjenicu da za jedan od prioritetnih sektora za razvoj privrede u Crnoj Gori ne postoji dovoljno interesovanja poslodavaca, odnosno da u ovom trenutku postoji znatno veći broj korisnika koji su završili jedan od 13 studijskih programa u okviru ovog sektora, nego što tržište zahtijeva. Poslodavci su imali kapacitete da zaposle 210 kandidata, a javilo ih se 296.M.S.
Pojedine programe ukinuti
Na kraju programa za stručno osposobljavanje visokoškolaca u fazi „uparivanja” učestvovalo je 4.211 lica, od čega 2.768 sa Univerziteta Crne Gore, 704 sa privatnih univerziteta u našoj državi, kao i 721 visokoškolac koji je stekao diplomu u inostranstvu.
– Najveći broj korisnika prijavljenih za učešće u programu završio je studije ekonomije (516), prava (299), menadžmenta (263), turizam (151), primijenjeno računarstvo (148), engleski jezik i književnost (129), tutistički i hotelijerski menadžment (115) i srpski jezik i južnoslovenska književnost (103). Posebnu patnju prilikom definisanja upisne politike treba posvetiti činjenici da od ukupno ponuđenih 207 studijskih programa, niko od poslodavaca nije iskazao potrebu za čak 33 studijska programa. Stoga je neophodno ispitati da li su svi ti programi i dalje u ponudi visokoobrazovnih ustanova – kaže se u analizi.
Diploma ne garantuje posao
Iz Zavoda za zapošljavanje saopšteno je da je na crnogorskom tržištu rada, usled promjenjivih prilika koje se tiču ponude i potražnje, dobro izabrati zanimanje koje otvara mogućnosti za bavljenje preduzetništvom. Predstavnici Zavoda su kazali agenciji Mina biznis da sama diploma nije garancija za pronalaženje posla, bez obzira koje zanimanje da se izabere i ma koliko ono bilo deficitarno na tržištu.
Važno je, kako su naveli, biti i objektivno informisan o prednostima i nedostacima izabranog zanimanja, mogućnostima pronalaženja zaposlenja i zahtjevima budućeg radnog mjesta.
Oni su saopštili da bi mladi prilikom izbora zanimanja trebalo da vode računa da, pored toga što je važno da za izabrano zanimanje imaju sklonosti i da ga vole, još u procesu školovanja rade na sticanju dodatnih znanja i vještina, kao što je aktivno znanje stranih jezika, napredno poznavanje rada na računaru, kao i jačanje komunikacionih vješina.
(Izvor:Dan)