Priroda bi trebalo da nam bude na prvom mjestu, i u selu i u gradu. I dok crnogorska sela, htjela ili ne htjela, žive u skladu sa zelenom budućnošću jer se polako prazne, crnogorski gradovi sve više svoj razvoj polažu na otimanju zelenih površina. Trend koji je u svijetu prepoznat kao pogrešan.

Već dvije godine Savjet za ekološku gradnju Crne Gore, uz podršku ambasade Njemačke u Crnoj Gori, a  kroz projekat “Stručnjaci zelene gradnje”, među crnogorskim studentima bira one koji bi u budućnosti mogli biti okosnica zelenog razvoja Crne Gore.

Njemački ambasador Hans Gunther Mattern dodelio je sertifikate Mini Radović, Jeleni Raspopović, Milici Bulatović, Mariji Milkić, Maji Rolevski, Bojani Musić, Dejani Čelebić i Ognjenu Bobičiću. Njih osmoro imalo je zadovoljstvo da studijski posjete Frajburg, njemački grad u kojem zelena gradnja nije dio budućnosti već predstavlja sadašnjost. 

Njemački ambasador rekao je da je pozitivno čuti dobre stvari o zelenim temama i prisjetio se činjenice da je svoju univerzizetsku diplomu zaradio upravo u Frajburgu, gradu koji danas, upravo zbog koncepta zelene gradnje, ne može ni da prepozna.

“Živio sam tamo tri godine, a tokom vaše prezentacije pitao sam se da li sam nešto prepoznao. Nisam ništa. Zanimljivo je kako je ovaj grad postao model kako zelene politike funkcionišu. Postao je poznati zeleni grad kombinovanjem ekologije i ekonomije”, rekao je Gunther Mattern.

Dodjelu sertifikata u EU Info Centru pratila je i izložba postera koji prikazuju 10 principa zelene gradnje koji su Frajburg pretvorili u jedan od najzelenijih gradova na svijetu. Njemica Anke Kolins, jedna od osnivača Savjeta za zelenu gradnju Crne Gore, iako penzionisana, svim srcem radi i navija za Crnu Goru.

“Naš cilj je da edukujemo društvo kako bismo stvorili ravnotežu između ekoloških ciljeva Crne Gore i njenih građana i potrebe za održivom izgradnjom i razvojem. Uspostavljanje odgovornog, zdravog i prosperitetnog okruženja. To poboljšava kvalitet života za buduće generacije”, rekla je Kolins dodajući da je mnogo rada uloženo i dosta toga postignuto i čestitala studentima koji su dobili sertifikate.

Sami studenti su održali prezentacije sa svog studijskog putovanja i predstavili najimpresivnije arhitektonske primjere zelene gradnje koje su posjetili.Ognjen Bobičić i Jelena Raspopović opisali su Univerzitetsku biblioteku u Frajburgu, istoriju te zgrade i kako je grad odlučio da poboljša njenu energetsku efikasnost. Ideja arhitekte je bila da napravi specifične membrane na eksterijeru koja bi se utopile u okruženje biblioteke. Za njih je bilo fascinantno kako ova zelena zgrada može imati moderan izgled, ali istovremeno obezbijediti osećaj intimnosti. 

Na pominjanje Univerzitetske biblioteke u Frajburgu sadašnji njemački ambasador u Crnoj Gori prisjetio se kako je tokom svojih studentskih dana svako jutro parkirao svoje vozilo upravo ispred biblioteke. Danas mu tako nešto ne bi bilo moguće. Zelena gradnja i zelena budućnost predstavljaju koncept u kojem građani aktivno učestvuju. To znači da se prioritet daje i prevoznim sredstvima koja ne zagađuju okolinu, poput bicikala.

A Crnogorci i bicikla još se slabo slažu.