"Da bi se ozbiljno počeli baviti siromaštvom neophodno je da imamo relevantne podatke, a Crna Gora nema zvaničnih podatka  o siromaštvu od 2013.godine, a oni su se odnosili na 2012. godinu", kaže Medojević.

Dodaje da Banka hrane uočava stalni porast materijalno ugoženih kojima pomoć treba.

"Do skoro su to bili dugogodišni nezaposleni, višečlane porodice, porodice koje imaju članove sa invaliditetom, jednoroditeljske porodice, penzioneri sa najnižim prihodima, raseljena lica. Sada uočavamo veliki broj onih koji imaju neki vid posla (stalne ili privremene poslove, osigurani ili rade na “crno”) ali ne uspijevaju da zadovolje osnovne potrebe( hrana, kirija,računi,troškovi školovanja djece..)", navodi Medojević.

Veliki potencijal za umanjenje siromaštva je smatra u ogromoj količini hrane koja se baca u čitavom lancu od proizvodnje do potrošnje: od njive, transporta, ugostiteljstva, trgovine, domaćinstva.

Marina Medojević

Ističe da su ključni razlozi za rizik od siromaštva kod nas nezaposlenost i nedovoljni prihodi.

Uočava da je u Crnoj Gori cijena rada najmanja u regionu i neopravdano niska.

"Minimalna plata kod nas nije definisana a morala bi biti kao mjera zaštite ljudskog dostojanstva i umanjenja siromaštva. Plate zaposlenih moraju obezbijediti barem minimum materijalnih potreba čovjeka da bi se osigurao dostojanstven život i da bi bi bili mogućnosti učestvovati u društvu.Ovako imamo more ljudi izopštenih iz društva, u stanju beznađa.
Socijalne naknade nisu dovoljne, ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Koliko godina je prošlo od kada je Međunarodni  komitet za ekonomiju  UN ,konstatovao da su socijalna davanja neprimjereno  niska i da se moraju povećati?Bilo je to 2014. god.Jesmo li uradili nešto?Ne koliko smo mi upoznati", kaže Medojević.

Ističe da od 2010. od kada postoji Banka hrane CG i prati problem siromaštva, socijala je povećana za svega 7 eura.

Medojević dodaje i da je CG rekorder po broju “djece” starosti preko 30 godina koja žive s roditeljima, "a hvalimo se statistikom da samo 8% ljudi plaća kiriju(popis 2011)".

"Potvrđeno je iz iskustva zemalja koje se aktivno bore protiv siromaštva, da progresivni porezni sistem i veći javni socijalni transferi smanjuju nejednakost i siromaštvo. 
Ipak , instumenti poreske politike mogu se posmatrati kao podrška i dopuna mjerama socijalne i druge politike koji moraju imati vodeću ulogu u suzbijanju siromaštva. S aspekta ublažavanja siromaštva, značajni instrumenti politike jesu porodiljske nadoknade i dječji dodaci koji moraju biti dostupni svoj djeci koja žive u nemaštini. Neobjašnivo su niski iznosi ovih davanja, ne obezbjeđuju  ni minimum potreba porodilja i djece a važni su i kao mjera podsticaja nataliteta. Takođe smatramo da bi djeca iz socijalno ugroženih porodica morala imati besplatnu užinu u školi i prevoz , besplatne knjige, do sticanja prvog zvanja kao mjere za ublažavanja siromaštva i sprečavanje pojave cikličnog siromaštva. Kvalitetno obrazovanje najbolje je sredstvo prevencije siromaštva i najefikasniji način bijega iz siromaštva", ističe predsjednica Fondacije.

Kaže da bi i zabrana isključivanja struje ranjivim kategorijama morala biti obavezujuća.

U brojnim situacijama koje su kako dodaje Medojević bile predočene Banki hrane primjetan je nejednak pristup pravima, osiromašenih građana, pravosuđu kao i na sve dužim listama čekanja na zdravstvene usluge.

"Izrazito zabrinjavajući  je nesiguran status zaposlenih, koji su često prisiljeni birati između trpljenja (dok se njihova prava krše, rada u neadekvatnim uslovima  i rade za minimalne plate koje znaju biti i neisplaćene  kada dođe do prekida radnog angažmana ) napuštanja posla ili odlaska iz Crne Gore", navodi se u saopštenju.

Banku hrane Crne Gore interesuju odgovori na pitanja od kreatora i sprovodioca socijalne politike koji mnogo govori o efikasnosti mjera za suzbijanje siromaštva:1.Koliko se vremena ljudi zadržavaju u siromaštvu kod nas? Po nama predugo i rijetki su oni koji su ušli u  zonu siromaštva i izvukli se iz nje.Mi imamo u evidenciji po tri generacije siromašnih u okviru jedne porodice.2.Koliko je apsolutno siromašnih, onih koji nemaju ni 2  eura dnevno za hranu po osobi?Koliko ih je među: korisnicima MOPa, penzionerima,nezaposlenim,neevidentiranim  nemaju posao, ne nalaze se na Zavodu za zapošljavanje,žrtvama trazicije..)?3.Koliko poridica ima minimalni iznos od 639 eura za preživljavanje mjesečno koliko smatra Monstat da je potrebno da porodica preživi?Kod nas polovina zaposlenih prima oko 260 eura za mjesec.U Crnoj Gori poridicu čini 3.8 članova  a zaposlen je 1. 2 člana.Imamo oko 52 000 ljudi na evidenciji nezaposlenih, trećina su visokoškolci.68 000 penzionera ima penziju manju od 250 eura.4.Koliko je realtivno siromašnih u Crnoj Gori?Koliko je onih koji: -ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, koliko njih živi u porodicama  koja ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu svaki drugi dan, koliko njih živi u porodicama  koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski trošak  iz vlastitih sredstava, koliko građana živi u porodicama  koje ne mogu priuštiti nedjelju dana godišnjeg odmora vam  kuće za sve članove svoje porodice.

Medojević kaže da odgovori na ova pitanja ukazuju na porodice koje žive u relativnom siromaštvu.

Prošle, 2017. godine, iz budžeta je za razna socijalna davanja izdvojeno 97,8 miliona eura, dok je samo za Centar za socijalni rad u Podgorici izdvojeno 28,8 miliona eura. 

"Nisu mala izdvajanja , reklo bi se a ljudi u stanju socijalne potrebe ne osjećaju boljitke. Da li se jednokratna pomoć daje pravedno i prema stepenu ugroženosti ili nadvladavaju diskrecina prava koje imaju odgovorni?", kaže Medojević.

Preporuka Banke hrane je da pružaoci socijalnih usluga moraju raditi na ranoj identifikaciji i pravovremenom pružanju socijalnih usluga osobama i porodicama u riziku od siromaštva, posebno djece.

Smatraju veoma važnim usmjeriti napore na izradu nacionalne strategija za borbu protiv siromaštva,  radi smanjenja  siromaštva (posebno  apsolutnog), raditi kontinuirano na mjerenju siromaštva i osigurati podmirenje osnovnih potreba stanovništva.

"Cilj strategije za borbu protiv siromaštva i isključenosti mora biti ne samo ublažavanje i smanjenje  nego i prevencija socijalnih problema. Nemamo  još uvijek očigledno  volju, a kamoli plan kojim bi pokušala umanjiti broj onih koji žive u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti", zaključuje Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore.