Tragovi ženskog DNK na bostonskoj bombi
Džohar Carnajev

Nijesu još utvrdili o kome je riječ

Tragovi ženskog DNK na bostonskoj bombi

Tragovi ženskog DNK pronađeni su na najmanje jednoj bombi koja je aktivirana tokom Bostonskog maratona, ali istražioci još nijesu utvrdili o kome je riječ. Agenti FBI su pretresli i kuću supruge ubijenog starijeg brata Carnajeva.

Istovremeno, američki i ruski predsjednik Barak (Barack) Obama i Vladimir Putin saglasili su su tokom telefonskog razgovora da pojačaju bezbjednosnu i obavještajnu saradnju nakon ovog bombaškog napada.

Neimenovani zvaničnik rekao je da to ne znači da su braća Džohar (19) i Tamerlan Carnajev (26) imali ženu saučesnika, već je možda riječ o radnici u prodavnici koja je rukovala materijalom korištenom za pravljenje bombi, eventualno ostacima DNK nekog prolaznika na maratonu, ili čak nekog od ranjenih u napadu.

Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) u međuvremenu su pretresli kuću udovice Tamerlana Carnajeva Ketrin Rasel (24) (Katherine Russell) i izuzeli više predmeta i materijala, kao i uzorak DNK. Ona od napada 19. aprila živi sa roditeljima.

Osim DNK uzorka Raselove, agenti su iz njene kuće na Roud Ajlendu iznijeli i nekoliko vreća sa materijalom koji bi mogao da posluži kao dokaz u slučaju protiv braće Carnajev.

Tamerlan Carnajev

Kako je saopštio advokat koji zastupa Raselovu, ona "u potpunosti sarađuje sa istražnim organima". Oni kažu da Raselova nije znala mnogo o aktivnostima svoga muža, jer je uglavnom radila, dok je on čuvao njihovo dijete.

Ketrin Rasel Carnajeva prešla je sa hrišćanstva na islam prije udaje za Tamerlana prije tri godine i kasnije rodila ćerku. Raselova je među licima koja može da traži preuzimanje tijela Tamerlana Carnajeva. Njegovi roditelji su kazali u nedelju da su odustali od namjere da dođu u SAD i preuzmu posmrtne ostatke i posjete mlađeg sina u bolnici.

U međuvremenu je saopšteno da se timu branilaca Džohara Carnajeva pridružila i poznata advokatkinja Džudi Klark (Judy Clarke), koja je zastupala nekoliko optuženika visokog profila. Između ostalog Džareda Lafnera (Jared Loughner), koji je ubio šest lica i teško ranio bivšu članicu Kongresa Gabrijelu Gifords (Gabrielle Giffords).

Mlađi Carnajev je optužen za korišćenje oružja za masovno uništavanje i, ukoliko bude osuđen, prijeti mu smrtna kazna.

Saradnja Rusije i SAD

Američki i ruski predsjednik Barak (Barack) Obama i Vladimir Putin kazali su tokom telefonskog razgovora da će pojačati bezbjednosnu i obaveštajnu saradnju nakon bombaškog napada u Bostonu.

Bijela kuća je saopštila da je Obama izrazio “zahvalnost” zbog bliske saradnje Rusije nakon napada. Dvojica bombaša potiču sa ruskog nestabilnog sjevernog Kavkaza pretežno nastanjenog muslimanima.

Putin je izjavio prošle sedmice da bombaški napad u Bostonu opravdava njegovu čvrstu politiku na sjevernom Kavkazu, kao i da ukazuje na nužnost jačanja bezbjednosne saradnje Rusije i SAD.

Američki zvaničnici su kazali da je Rusija još 2011. zatražila od Federalnog istažnog biroa (FBI) i CIA-e da istraže djelovanje Tamerlana Cernajeva, jer su sumnjali da je radikalni islamista i povezan sa terorističkom grupom iz Dagestana, čiji se vođa Gadžimurad Dolgakov nalazio na nekoliko video snimka na Carnajevljevom Jutjub (YouTube) nalogu.

FBI sada proverava da li je Carnajev bio u kontaktu sa Dolgakovim, koga je ubila ruska državna bezbjednost u sukobu u decembru 2012. Međutim, u Vašingtonu se sve više kritikuje rad američkih obavještajnih službi, koje tada nijesu ispitali navode Rusije, koja je istovremeno poslala i dosije starijeg Carnajeva, da ima veze sa terorističkim organizacijama.

U bombaškom napadu braće Carnajev 19. aprila na Bostonskom maratonu poginule su tri osobe, a oko 260 je ranjeno. Braća su bombe napravili sami uz pomoć dva pretis-lonca.

Tamerlan Carnajev ubijen je u okršaju sa policijom, a poslije cjelodnevne jurnjave u okolini Bostona, uhapšen je njegov brat, koji je teško ranjen.

Putin i Obama su se takođe dogovorili da će Rusija i SAD zajednički raditi na osiguranju bezbjednosti zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine.

Obama je u telefonskom razgovoru sa Putinom iskazao i zabrinutost zbog hemijskog oružja u Siriji. SAD proverava obavještajne podatke da sirijske vlasti navodno koriste ovo oružje.

Portparol Bijele kuće Džej Karni (Jay Carney) je kazao da će pažljivo razmotriti dokaze.

“Mora još mnogo toga da se uradi da bi se potvrdilo da je pređena crvena linija o kojoj je govorio predsjednik Obama. To je veoma važno jer procjene različitog nivoa verodostojnosti nijesu dovoljne da se na njima zasniva politička reakcija”.

Obama je kazao da će sirijski režim, ukoliko se dokaže da je koristio hemijsko oružje u sukobima sa pobunjenicima, snositi “ozbiljne posljedice”.

(Izvor:Radio Slobodna Evropa)