U rešavanju ovog problema smatraju u ovoj organizaciji, važno je da osvijestimo koje su realne potrebe nas ili naše porodice i da shodno tome racionalno kupujemo. Prema tromjesečnom izvještaju Svjetske banke za nadzor hrane, svijet  gubi i baca između četvrtine i trećine ukupne hrane koja se proizvede.

"Da bi se bilo koja namirnica proizvela potroši se ozbiljna količina resursa. Kada, svesni te informacije, pomislimo na to da trećina sve te hrane završi na otpadu zaključimo da  je problem ozbiljan. Proizvodnja hrane je vodeći uzrok deforestacije (raskrčivanja šuma), masovne potrošnje vode i gubitka raznovrsnosti života na Zemlji.Ozbiljni potencijal za umanjenje problema sirimaštva je  hrana koja se  svakodnevno baca.U zemljama EU se godišnje po različitim sektorima baci oko 88 miliona tona hrane, a istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva.Velika količina hrane propadne već u samom startu na polju gdje se proizvede u njenom ubiranju i selekciji prije  prvog transporta. Nakon toga ozbiljna količina hrane se izgubi u procesima prerade (19 %), tokom transporta u trgovinskom  i ugostiteljskom sektoru  Ono što će mnoge začuditi je da se procentualno najviše hrane baci u domaćinstvima(53 %)", ističu iz Banke hrane.

Primjećuju i da u našoj kulturi postoji određen strah od toga da neko ostane gladan. Važno je, dodaju da shvatimo koje su realne potrebe nas ili naše porodice i da shodno tome racionalno kupujemo. Time štedimo novac ali i spašavamo planetu.

"U našoj državi se još uvijek ne govori o Zakonu o viškovima hrane iako je Banka hrane CG  pozivala nadležne,da se odgovorno odnesu prema ovom problemu još  u januara 2012. godine kada je usvojena rezolucija "Kako izbjeći bacanje hrane", koju je 19. januara usvojio Evropski parlament.Po ugledu na druge razvijene zemlje poput Francuske, zakon bi ponudio poreske olakšice kompanijama koje doniraju hranu u humanitarne svrhe umjesto  da dopuste da se ta hrana pokvari i propadne.Bacanje hrane bi trebalo smanjiti za 50 odsto do 2030. godine, shodno tome više od 50 evropskih propisa se trenutno odnosi na problem bacanja hrane.Iz ovih propisa proizlaze nacionalni propisi o porezima, fitosanitarnim mjerama , trgovini, humanitarnim udruženjima ili rokovima do kada je neka hrana ispravna", ističu iz Banke hrane.

Kako su kazali, predmet analize je i prilagođavanja evropskim propisima je i obilježavanje namirnica sa upotrebljivo do" u fleksibilniju "najbolje upotrijebiti do", čime se otvara mogućnost velikim trgovinskim lancima i drugim donatorima hrane da veliki dio  hrane za koju se dosad (pogrešno) smatralo da joj je istekao rok - stigne do one kojima je neophodna.

U Francuskoj  je zakonom propisano da maloprodaja, odnosno trgovinski lanci, obavezno daju sve namirnica posle roka "najbolje do" u dobrotvorne svrhe.

"Na poklonjenu hranu nepotrebno je oporezivanje PDV-a jer se na taj način stimuliše doniranje u humanitarne svrhe što naravno zahtijeva izmjenu propisa u skladu s propisima Evropske unije kojoj težimo. Mjere su potrebne na svim nivoima - od promjene  pakovanja i uvođenja većih sniženja za hranu čiji se rok upotrebe približava kraju, do obrazovanja zajednice i zakonskih normi", saopštili su iz Bnake Hrane.

Smatraju da bi se o ozbiljnim privrednim, socijalnim i ekološkim posljedicama rasipanja hrane crnogorska Vlada morala pozabaviti što prije.

"Gdje hrana  koja preostane nakon mnogobrojnih proslava koji ovih dana učestale završava? Da li proizvođaći, trgovci, domaćinstva imaju opciju kome tzv “ viškove “ hrane pokloniti? Na žalost ,ne još uvijek", uaju pozoravaju iz Banke Hrane i pozivaju savjesne građane koji ne žele da bacaju hranu da se obratite mnogobrojnim Narodnim kuhinjama širom naše države  i Udruženjima koja brinu o ugroženima. 

"Naš savjet  građanima: Donirajte “višak hrane”  ljudima koji se nalaze u teškoj situaciji (pogledajte oko sebe, obiđite vaše naselje, raspitajte  se i posmatrajteljude koji se stidljivo vrzmaju oko kante za smeće, obratite im se, ponudite im nešto vaše hrane. Ukoliko vam je sve to komplikovano, barem odvojite uredno višak nekvarljive hrane (voća, povrća, u konzervi ili tegli) u jednu čistu kutiju i ostavite je pored kontejnera, kako bi bila vidljiva prolaznicima.Tu su i kuke dobrote koje je Banka hrane promovisala u Crnoj Gori", zaključili su iz ove organizacije poručujući da se hrana ne baca već poklanja.