Uoči 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta – Centar za građansko obrazovanje (CGO) koristi priliku da oda počast milionima žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, ali i da istakne važnost obrazovanja i kulture sjećanja na sve one koji su dali doprinos borbi za jednakost, toleranciju, solidarnost i odgovornost, saopšteno je iz te organizacije.

Upozoravaju da danas ksenofobi produbljuju i stvaraju podjele tamo gdje se one nisu ni slutile. 

"Umjesto međusobnog uvažavanja, pripadnici druge nacije, vjere, rase, roda i seksualne orijentacije često se pokušavaju poniziti govorom mržnje ili direktnim fizičkim nasiljem. U jeku migracija naroda iz  ratom razorenih zemalja, nije mali broj onih koji umjesto dobrodošlice i utočišta dobijaju isključivost praćenu grubim kršenjem njihovih elemntarnih prava", navode iz CGO.

Ocjenili su da je ohrabrujuće što zvanične politike i dalje većinski sadrže netoleranciju ka govoru mržnje, promovisanju fašističkih ideala i djela fašističkih i nacističkih vođa, kao i njihovih nacionalnih kolaboranata, i negiranju Holokausta i drugih zločina.

To ukazuju da Evropa i dalje čvrsto na poziciji nulte tolerancije prema fašizmu.

"Ali, svako je i lično odgovoran za svoju reakciju na nasilje i bira hoće li ga ignorisati ili biti solidaran sa žrtvama. Posebno je važno suprotstaviti se narastajućem istorijskom revizionizmu koji je uzeo maha", naglašavaju iz CGO.

Zbog sve primjetnije upotrebe antifašizma kao termina u zvaničnom političkom vokabularu određenih evropskih država, pa i Crne Gore, CGO je sagledavao ovaj fenomen kroz analizu “Antifašizam u Crnoj Gori – između političkog trenda i obrazovne politike”. 

Ključni nalazi, kako su saopštili, ukazuju da obrazovne politike nijesu kreirane u pravcu stvaranja kritičkog mišljenja i podsticanje dijaloga kao koncepta koji može prevenirati nastanak i razvoj opasnih ideologija i jednoumlja, i taj pristup mora da se mijenja.

"Činjenica da je Drugi svjetski rat odnio više od šest miliona jevrejskih života, nas i na ljudskoj ravni obavezuje da se sjećamo Holokausta, kako se takva strahota više nikada ne bi ponovila. Zato CGO svake godine podsjeća na značaj dana sjećanja na žrtve Holokausta, ali i na jačanje nacionalne obrazovne politike zasnovane na činjenicama. Činjenice su brana ka zaboravu i ksenofobiji, a odgovornost je donosilaca odluka i posebno obrazovnih vlasti da kroz obrazovni sistem podstiču kritičko mišljenje i razvoj kulture sjećanja na holokaust.", istakli su.

Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1, 100 000 je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju genocida u budućnosti.