Kako je navedeno iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, skupu je prisustvovalo preko stotinu profesora i nastavnika iz više opština iz Crne Gore i susjednih zemalja.

Profesor Suljo Mustafić, rukovodilac Odbora za jezik u Bošnjačkom vijeću kazao je da je ustavnim rješenjima i zakonskim normama ustanovljena upotreba bosanskog jezika u državi Crnoj Gori.

"Međutim, implementacija sadržaja iz bošnjačke književnosti i jezika nije na zadovoljajućem nivou. Potrebni su obuhvatniji nastavni planovi i programi i mnogo znanja, kompetencija i odlučnosti kod nastavnog kadra da se nađu odgovarajući modeli da bi se ovaj proces osnažio. Cilj Bošnjačkog vijeća je da stručno i djelotvorno ohrabruje te procese", naglasio je Mustafić.
Prof. Dr. Alen Kalajdžija iz Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu  govorio je istorijskom razvoju i društvenoj realnosti bosanskog jezika, o institucionalnom razvoju njegove normativistike, kao i o značaju kontinuirane naučne djatnosti na polju očuvanja jezičkih posebnosti.

"Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori je napravilo dobre korake i pokazalo odlučnost da organizovano brine o očuvanju jezickih posebnosti i implementira ih u obrazovnom sistemu. Ustavna realnost bosanskog jezika u Crnoj Gori ohrabruje i pokazuje da postoje dobri preduslovi. Važno je odabrati dobar model za ovdašnju sredinu i kroz stalnu edukaciju nastavnog kadra dalje raditi na ovom planu. Institut za bosanski jezik u Sarajevu je vas prepoznalo kao partnere i želimo našu saradnju da unaprijedimo", kazao je Kalajdžija.

Foto: Bošnjačko vijeće u CG

Prof.dr. Hasnija Muratagic Tuna je predstavila istorijski razvoj bosanskog jezika, kao i njegovu upotrebu u književnom stvaralaštvu Bošnjaka.

"Pitanje jezika je jedno od temeljnih identitetskih pitanja. Potrebno je bilo mnogo vremena i napora da se dva južnoslovenska jezika vrate u standardnu jezičku stvarnost- bosanski i crnogorski jezik", kazala je Muratagic, koja predaje na Katedri za bosanski jezik u Sarajevu i Odsjeku za crnogorski jezik na Cetinju.

Kako se dalje navodi, predstavljena su iskustva iz obrazovnog sistema u Crnoj Gori, kao i stanje u obrazovanju djece u skolskim sistemima Srbije i Kosova.

O tome su govorili prof. Sajma Feratović iz Plava, prof. Rustem Nurković i prof. Nela Džogović iz Peći, prof. Jasmina Halilović iz Rozaja, prof. Dino Latinac iz Sjenice i prof. Azra Glavatović iz Podgorice.

Skupu se obratio i književnik Hadzem Hajdarevic iz Sarajeva koji je ukazao na potrebu očuvanja jezičkog identiteta.

Svoja iskustva prenjeli su i drugi prosvjetni radnici , učesnici seminara.

Skupu su prisustvovali i gosti sa Cetinja, književnik Sreten Vujović, Božidar Proročić specijalni savjetnik u Azerjbedžanskom kulturno-ekonomskom centru i Ivana Đukić pjesnikinja.

U završnoj riječi, sve učesnike seminara pozdravio jeMirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori koji je najavio još stručnih seminara i predavanja iz ove oblasti.

Vijeće konstantno radi na unaprijeđenju položaja bosanskog jezika u Crnoj Gori, o čemu svjedoče i brojni seminari i okrugli stolovi, čiji je i ovo nastavak. Nastavićemo da tragamo za najboljim mogućim načinom implementiranja bosanskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore, kao i sa promovisanjem bošnjačkog identiteta, kulture i tradicije. Ubrzo nam slijedi novi projekat, na kom ćemo dokazati dugotrajnost Bošnjaka na ovim prostorima, i njihov značaj u doprinosu multikulturalnosti Crne Gore", zaključio je Džudžević.