To je u intervjuu za PR Centar kazala Nela Vitić, izvršna direktorka Oceana Montenegro, koji je sadašnji koncesionar.

Ona je kazala i da se na javnoj raspravili čulo da su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore i Lučka uprava na zahtjev zainteresovanog lica inicirali postupak dodjele koncesije za pružanje lučkih usluga u luci Bar bez ikakve prethodne analize opravdanosti ostvarivanja javnog interesa ili plana Vlade.

"Pritom, u predloženom koncesionom aktu se niti pominje niti se vodi računa o ugovorom i zakonom zaštićenim pravima postojećeg koncesionara, iako svi izvještaji Lučke uprave o nalazima kontrole poslovanja postojećeg koncesionara – Oceana Montenegro ukazuju da isti u svom poslovanju slijedi standarde koji su znatno viši od onih koji su propisani nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima. Da su prvo uradili pomenutu analizu, jasno bi zaključili da se, naročito s aspekta sigurnosti pomorske plovidbe, koji je jedan od glavnih pokazatelja ostvarivanja javnog interesa u ovoj regulisanoj djelatnosti, ne može govoriti o postojanju razloga za dodjelu druge koncesije za obavljanje ove zahtjevne i sa sigurnosnog aspekta naročito osjetljive djelatnosti", kazala je Vitić.

Tvrdi da je Ministarstvo pomorstva – Lučka uprava  tek nakon javne rasprave o prijedlogu koncesionog akta uradilo analizu opravdanosti.

"Da je drugačije, predstavili bi je na javnoj raspravi. Insistirali smo da se uradi i tražili smo je na uvid, i tek je prije tri dana, nakon brojnih urgencija dobili na uvid. I površnim čitanjem je jasno da u njoj nema argumenata.Da bi se jedan dokument mogao nazvati analizom, a posebno analizom opdavdanosti ostvarivanja javnog interesa, potrebno je da isti pruži sveobuhvatne pravne, ekonomske, finanansijske, fiskalne, socijalne i druge relevantne uglove sagledavanja ostvarenja javnog interesa u određenom slučaju. Ta „analiza“ ne pruža gotovo nikakav analitički osvrt koji bi mogao poslužiti kao temelj na kome bi se mogli izvući zaključci da se pokretanjem postupka za dodjelu nove koncesije za lučke usluge ostvaruje javni interest. Dokument je u svojoj formi zapanjujuće štur i kratak, metodološki manjkav, i svodi se na prepričavanje prijedloga koncesionog akta koji je ranije izložilo Ministarstvo.Mi ćemo svoju analizu, koju je radio međunarodni tim eksperata, a koja vrlo detaljno i analitički argumentuje da je teško naći ikakav osnov za opravdavanje zadovoljenja javnog interesa u ovom slučaju, dostaviti svima onima kojima može pomoći kod donošenja odluke", kazala je Vitić.

Ona je navela i da j dovoljno je vidjeti da i mnogo veće evropske luke, Trst, Đenova, Kopar čak i u najveća evropska trgovačka luka Roterdam u toj oblasti imaju samo jednu koncesiju, tj jednu dozvolu.  Čak i kad poslove obavljaju tzv. “bratstva” sastavljena od više kompanija, dodjeljuje se samo jedna koncesija.

"Zanimljivo je i za čuđene je da je, na naše podsjećanje, tokom javne rasprave, na evropsku praksu i EU legislativu, direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan, koji je vodio glavnu riječ na raspravi, dvaput ponovio da se Crna Gora još ne mora pridržavati evropskih pravila, odnosno da će Ministarstvo uprkos tom saznanju postupiti na način direktno suprotan EU praksi i legislativi.Logično je da se pitamo čiji je interes, ako već nije javni, da se s ovim žuri prije otvaranja Poglavlja 8 u pregovorima o pristupu EU i čiji je interes da se radi mimo prakse prakse i preporuka EU", kazala je Vitić za Pr centar.

Ocijenila je da uvođenje dodatnog koncesionara na kratak rok ne bi dovelo do povećanja prihoda po osnovu fiksne koncesione naknade.

"Oni bi u najboljem slučaju ostali isti, ali bi sigurno dovelo do gubitaka na strani javnih prihoda. Prosječan godišnji gubitak javnih prihoda iznosio bi 142.033,00 € (varijabilna koncesija 21.317eura, porez na dobit 21.211 eura, porez na zarade i doprinosi za socijalno i penzijsko osiguranje u iznosu  99.50 eura). Dugoročno posmatrano, ekonomske posljedice davanja novih koncesija bi finansijski “iscrpili” kompaniju koja je prepoznata od strane Poreske uprave kao jedan od obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline i svrstana je visoko na bijeloj poreskoj listi i koja bi, usljed uvođenja novog koncesionara na limitiranom tržištu, bila prinuđena da dio svojih zaposlenih otpusti.   Dakle, ne bi došlo ni do povećanja broja zaposlenih, ali je, ipak, najvažnije to što zapravo uopšte ne postoji opravdan javni interes da bi se uvodio novi koncesionar. Izostanak pravila kojima se reguliše pružanje usluga od strane više koncesionara bi dovelo do povećanja rizika po sigurnost i bezbjednost ljudi, imovine i plovidbe odnosno potencijalno može stvoriti tehničke i operativne probleme, pa čak i potpuno onemogućavanje pružanja lučkih usluga u Luci Bar, a prije svega usluga pilotaže", navela je Vitić.