Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi.

Od hobija do proizvodnje

U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. godine i definiranja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.

“Imamo veliko povećanje novih registriranih vinarija, od četiri vinarije 2007. godine na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog nasljeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a potpore su za mjere ruralnog razvoja, izravna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla - Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera.

Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.

Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput obiteljske vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca također grade vinsku priču Crne gore.

“Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetitelji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, tačnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, apliciraćemo i za druge mjere potpore iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.

Šire podrumski prostor

Plantaže lidersku poziciju u regionu potvrđuju proizvodnjom od oko 22 milijona kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 milijuna flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.

Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Europi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 milijuna čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore.

Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu.

Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.

Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.

Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizuje se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani.

Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regiona, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.

Poslovni dnevik