Sporna tačka u vezi granice između Crne Gore i Hrvatske može biti u budućnosti tačka spajanja. Hrvatsko Ministarstvo ekonomije planira da Crnoj Gori predloži raspisivanje zajedničkog konkursa za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u pograničnom području na moru.
“To bi bilo logično jer bi vrijednost i atraktivnost posla porasla, tako da bismo svi od toga imali koristi. U krajnjem, to bi mogao biti i podsticaj da kroz dogovor konačno riješimo pitanje granice na moru”, kazali su iz Ministarstva za Večernji list.
Iz crnogorskog Ministarstva ekonomije su kazali da još nema zvaničnog predloga od hrvatskih kolega za raspisivanje zajedničkog konkursa za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorskom pograničnom pojasu, ali da su spremni da razmotre i takav predlog.
“Ministarstvo ekonomije nije dobilo ovaj prijedlog u zvaničnoj formi. Ukoliko takav predlog bude dostavljen, naravno da ćemo razmotriti sve inicijative”, kazali su iz Ministarstva ekonomije. Iz crnogorskog Ministarstva su naveli da je ideja Hrvatske pokazatelj kvaliteta realizacije projekta u Crnoj Gori, u smislu legislative potrebne za taj projekat. “Hrvatska 1. jula postaje punopravna članica Evropske unije, pa bi njihov prijedlog bio još jedna potvrda kvaliteta crnogorskog projekta”, dodali su iz Ministarstva ekonomije.
Kako piše zagrebački Večernji list, hrvatska Vlada nedavno je najavila raspisivanje međunarodnih tendera za istraživanje i razvoj domaćih rezervi nafte i plina, ali eksploatacija najbogatijih nalazišta, onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske, mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore. A taj dogovor direktno će, kako navodi list, uticati na raspodjelu potencijalno velikih prihoda od eksploatacije ležišta ugljovodonika koja se u pograničnom području nalaze. Iako se o konkretnim veličinama rezervi tek može spekulisati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne.
Crnogorsko Ministarstvo ekonomije pripremilo je i poslalo Vladi nacrt javnog poziva za dodjelu koncesije u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i očekuje se njegovo skoro objavljivanje sa uputstvima za potencijalne ponuđače. Među renomiranim svjetskim kompanijama, koje su dostavile pismo o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju su američki ExxonMobile, ruski Gasprom i norveški Statoil.
Ranija istraživanja govore da ima nafte
Iako ozbiljnija istraživanja ugljovodonika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nijesu rađena od 1990. godine, najozbiljnije istražne radove u toj regiji je krajem 70-tih i početkom 80- tih prošlog vijeka sprovodila američka naftna kompanija Chevron.
Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana sproveli niz seizmičkih snimanja i napravili desetak ispitnih bušotina. Jedna od najuspješnijih bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena tridesetak milja sjeverozapadno od Budve.
Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara. Cijena nafte danas iznosi oko 100 dolara
(Dnevnenovine)
