Prema sadašnjim raspoloživim podacima i obavljenim poslovima, realno je očekivati da se pregovaračka poglavlja 23 i 24 otvore pri kraju ove godine, izjavio je za DN diplomata uključen u pregovarački proces sa Crnom Gorom. Određivanje rokova otvaranja ovih dvaju poglavlja, poznatih i kao “poglavlja svih poglavlja” radi presudnog značaja po kompletne pregovore, zavisiće prvenstveno od kvaliteta akcionih planova koje, u saradnji sa Evropskom komisijom, priprema Crna Gora. U trenutku kada službe Evropske komisije procijene da su akcioni planovi zadovoljili potrebne preduslove za mjerila za otvaranje (benchmarks), predložiće državama-članicama, odnosno proslijediti dosje Savjetu EU – otvaranje ovih poglavlja.
Na drugoj strani, da baš ne trčimo prema Briselu, već da se može reći da se krećemo puževim korakom pokazuje i reagovanje MANS-a. Bazičnim pregledom akcionih planova za pregovaračka poglavlja 23 i 24, vidljivo je da oni nijesu usklađeni sa za sada jedinom zvaničnom antikorupcijskom politikom u zemlji - Strategijom za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i pripadajućim akcionim planom, ocijenili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora.
Direktor Monitoring programa u MANS-u Vuk Maraš kazao je u obraćanju Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija da u kompletnom akcionom planu za 23. pregovaračkog poglavlje nije predviđena nijedna mjera posvećena revidiranju biračkih spiskova i uklanjanju duplikata, birača fantoma, preminulih.
“Nijesu predviđene mjere koje bi osigurale veću transparentnost i bolju kontrolu ovog dokumenta, posebno u dijelu brisanja postojećih i upisa novih lica, kao ni učešće civilnog sektora u tom procesu. Za razliku od akcionog plana za 23. pregovaračko poglavlje, u AP postoji set mjera koji se upravo odnosi na ovo pitanje”, navodi on.
Prema njegovim riječima, i oblasti finansiranja političkih partija, kao i kontrolne uloge parlamenta morale su biti detaljnije obrađene, sa više mjera koje mogu dovesti do konkretnih unapređenja i rezultata.
“Takođe, u akcionom planu za 23. pregovaračko poglavlje nijesu ni približno detaljno obrađene oblasti od posebnog rizika iz AP, primarno proces privatizacije i urbanizam. Slično je i sa velikim drugim brojem mjera i oblasti, ne samo iz akcionog plana za 23. poglavlje, već i akcionog plana za 24. pregovaračko poglavlje”, objašnjava Maraš. On tvrdi da akcioni planovi za pregovaračka poglavlja 23 i 24 imaju i mjere koje su suprotne mjerama predviđenim AP. Veliki problem u oba dokumenta je, smatra on, i to što postoji veliki broj mjera koje su predviđene i njima, kao i AP Vlade za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali su rokovi za njihovo sprovođenje različiti.
Sagovornik Dnevnih novina, diplomata uključen u pregovarački proces sa Crnom Gorom, međutim, nastavlja podsjećanjem na standardnu proceduru, kada se Savjet EU, odnosno, države-članice slože i svih 27 ili, vjerovatnije, već 28 glasova budu za (28 jer od 1. jula u EU ulazi Hrvatska kao 28. članica) Crna Gora će dobiti poziv za slanje svojih pregovaračkih stajališta, pozicije koju želi imati u pregovorima, kao i što sve u njima želi dobiti ili sačuvati. Bitno je za svaki pomak da na sjednici Savjeta EU iza njega stoje glasovi svih članica, jer se o pitanjima proširenja odlučuje apsolutnom, a ne kvalifikovanom većinom. Potom će Evropska komisija pripremiti nacrt zajedničkih pregovaračkih stajališta EU. U nacrtu će biti i novost u pregovorima, tzv. prelazna mjerila (interim benchmarks), neka vrsta smjernica uvedenih sa svrhom držanja cijelog procesa u dobrom i jakom ritmu. Sve ovo treba potvrditi Savjet EU. Kada se sve sabere, rok otvaranja poglavlja u decembru je moguć. Od svih tema i pitanja na gomili, kao i saznanja i informacija sakupljenih tokom procedure uvodne faze pregovora, skrininga pojedinačnih poglavlja, najinteresantnije je široko pitanje pravosuđa i unutrašnjih poslova s naglaskom na reforme pravosuđa, na borbu protiv kriminalnih aktivnosti i sprečavanje korupcije. Ovo su elementi kojih nema isuviše u zakonodavstvu EU s kojim se usklađuje domaće, crnogorsko, ali je dio sistema vrijednosti i jedina prava potvrda funkcionisanja pravne države. Prema izvoru Dnevnih novina u Evropskoj komisiji, izvještaji o skriningu pružili su “detaljna uputstva” o svemu onome što valja činiti i mijenjati kako bi se, između ostalog, ojačala nezavisnost pravosuđa, poboljšala antikorupcijska borba, ojačao front prema aktivnostima kriminalnog podzemlja i, za sve ovo, dostigao solidan bilans aktivnosti kroz potvrde rezultatima, poznat kao čuveni “track record”.
(Izvor:Dnevne novine)
